Digitalno – obrazovna revolucija

INTERVJU: Sanja Trbojević & Verica Katić
digitalno-obrazovna-revolucija

Postoji li uopće nešto kao digitalno – obrazovna revolucija? I ako da, što je to? Siri?

Pripremila: Josipa Celinić
Foto: Shutterstock, Božidar Babić, Ivan Radović

Digitalna revolucija promijenila je svijet za 180 stupnjeva i još nas vrti. Između pojmova obrazovanje budućnosti i tehnologije trebao bi stajati znak jednakosti. Jer jedna od najpopularnijih stvari današnjice općenito, a posebno obrazovanja, je mogućnost pristupa ogromnom broju online tečajeva, edukacija, ili prijavnica za daljnje školovanje i usavršavanje.

Tehnologija je prednost koju današnja edukacija ima i zato možemo sa sigurnošću tvrditi da nikad nije bilo bolje vrijeme za školovanje nego što je to danas.

Digitalna revolucija promijenila je svijet za 180 stupnjeva i još nas vrti.

Tko je spretan, educirao se, jer danas je, za razliku od prije par godina, na tržištu rada neusporedivo veća potražnja osoba koje posjeduju vještine poželjne za digitalni svijet, za geekove i zaluđenike najmodernijom tehnologijom. Ta najprofitabilnija industrija današnjice formira revolucionarna zanimanja koja joj u konačnici donose procvat.

Online tečajevi možda nisu novost, ali su svakako lideri značajnih promjena u obrazovanju na globalnoj razini. Razvoj interneta, općenito tehnološki razvoj i informacijski svijet koji nam je na dohvat ruke uvijek i svugdje, čini mogućnost obrazovanja dostupnijim širom svijeta, danas više nego ikad prije.

Najpoznatiji doktor na svijetu, doktor Google, zna sve pa tako upisujući različite varijacije na bezbroj tema, od pisanja životopisa, kako napraviti ppt. prezentaciju, do čitanja poezije, različite literature i vijesti, pripremamo se za raznorazne testove, usavršavamo se i stječemo nova znanja, učimo.

Polako svi, silom prilika, postajemo mali nerdovi i geekovi…u najboljem smislu tih riječi.

Moja sugovornica Sanja Trbojević je kazala: ”Primjerice, ujutro prije pogledamo kakva je prognoza na mobitelu, nego što otvorimo prozor i pogledamo nebo“. Jeste li se prepoznali u toj rečenici? Da, i ja isto. To vam je digitalna revolucija.

Budućnost obrazovanja s većim komforom i manjim troškovima predvidjeli su i neki svjetski poznati fakulteti poput Stanforda i MIT-a, a nedugo zatim osvanule su i online platforme za učenje spomenutih fakulteta. Njihova vizija se temelji na poimanju tehnologije kao prijenosnika znanja, besplatno. Sve veći financijski izdaci skupog i sve skupljeg života ”tjera” i cijene obrazovanja u vis, pa tada dolazi do ekspanzije online tečaje- va i obrazovnih programa.

Jeftinije i jednostavnije je, ali je li jednako vrijedno?

Znanje postaje dostupno svima i svugdje i to je veliki, neizostavni benefit za društvo i svijet općenito.

Sve češće prisustvujemo konferencijama, poslovnim sastancima i predavanjima iz svoje najdraže fotelje i izbjegavamo jutarnje gužve. U uredu se dopisujemo preko Skypea, s klijentima komuniciramo e-mailom, plaćamo komadom plastike, prijatelje gledamo na Facebooku, zabavu tražimo na Instagramu i Pinterestu, a posao na LinkedInu… Dragi prijatelji, već smo debelo zakoračili u svijet budućnosti. Budućnost je tu, danas.

Na pitanja poput onih hoćemo li uskoro moći popiti digitalnu kavu ili kako držati korak s digitalnim razvojem i što nam on donosi u budućnosti, odgovaraju stručnjaci.

foto-božidar-babićSanja Trbojević

COMMUNICATIONS & DIGITAL Manager L’OREAL ACTIVE COSMETICS, L’OREAL ADRIA

Možemo li reći da je obrazovanje danas popularno? S obzirom na broj online edukacija i tečajeva, smatrate li da je tehnologija imala utjecaj na tu ”popularnost”?

Svakako. Kao stručni suradnik u više navrata držala sam predavanja u klasičnim predavaonicama ali i kroz online tečajeve. Također i svoje znanje nadograđujem istim kanalima.

Osim promjena u obrazovanju na globalnoj razini, koje prednosti smatrate da tehnologija donosi obrazovanju budućnosti? Možemo li očekivati da će zbog tehnološke sveprisutnosti rasti broj stručno – usavršenih kadrova?

Mnoga današnja radna mjesta podrazumijevaju poznavanje alata i mehanizama koji su u konstantnoj promjeni, pa je klasični školski program kakav smo poznavali u našoj mladosti danas zamijenjen brzim, konstantnim učenjem. Većina nas koji radimo u digitalnom marketingu nismo imali prilike proći službeno školovanje, jer takvih škola nije bilo. No svatko od nas je imao neki hobby, neko područje koje ga je zanimalo pa je samostalno istraživao, povezivao razne vještine, testirao i učio na svojem iskustvu.

To iskustvo postalo je ključno kod kreiranja kurikuluma tj. obrazovnih programa koji se danas provode na nekim privatnim fakultetima. Također, predavači koji danas drže predavanja na kraćim tečajevima, zapravo su osobe koje prenose svoje iskustvo. No, imati znanje i iskustvo ponekad nije dovoljno za prenošenje tog znanja, tj. nedostaje metodika, pa tako nisu svi tečajevi jednako uspješni i postoji problem uskladiti vrijednost certifikata različitih ustanova koje nude takve tečajeve.

Srećom, danas postoje alati za testiranje znanja poput test DM1 od General Assembly pa se znanje može provjeriti.

 

Što mislite koje su negativne strane ”nevidljivog” saveza obrazovanja i tehnologije?

Poslovni život podrazumijeva mnogo interakcije u živo. Online tečajevi daju znanje za obavljanje određenog zadatka, ali nedostaje komponenta interakcije s ostalim kolegama iz tima. Po mom mišljenju i dalje najbolji uspjeh usvajanja gradiva je rad u učionicama u kojima se može raditi u više manjih timova. Za uspjeh jednako je važno znanje kao i vještina povezivanja s timom.

Prednost online tečaja je svakako razvoj kvalitetne pismene komunikacije neophodne za interakciju s udaljenim članovima tima.

Neki svjetski poznati fakulteti formirali su online platforme za učenje, a vizija je da tehnologija bude prijenosnik znanja, besplatno. Možemo li očekivati da ćemo Internet zvati dobrim medijem koji istinski obrazuje društvo?

Na neki način to već sad postoji, jer o mnogim stvarima iz područja digitalnog marketinga uči se preko besplatnih tutorijala različitih autora na Youtubeu. To nije primjenjivo na sve profesije, ali u području marketinga ima doista puno besplatnog materijala za učenje.

Današnjim svijetom caruje tehnologija, a učenje novih tehnologija i alata nam je na neki način nametnuto. Zašto je nužno tehnološko obrazovanje, već i konstantno dodatnog usavršavanja?

Svakim danom usvajamo nova znanja a da toga nismo ni svjesni. Mnoge naše navike su se u potpunosti promijenile. Primjerice, ujutro prije pogledamo kakva je prognoza na mobitelu nego što otvorimo prozor i pogledamo nebo. To nam je postalo “novo normalno”, i u nekim stvarima više gotovo da se ne možemo sjetiti kako je izgledao život prije Googlea ili prije mobitela.

To je proces koji nikad neće stati, on će sve više biti sastavni dio naše svakodnevice. Primjerice, potreba za muzikom je vječna, samo se mijenja medij na kojem prenosimo muziku – npr. slijed kazetar – walkman – minidisk – mp3 – mp4 – mobitel …tko bi znao nastaviti niz? 🙂

Sigurno je da takvih vječnih potreba imamo puno i one će nas voditi da usvajamo nove medije. Kako se čovjek mijenja tako se i marketing prilagođava pa moramo učiti kako se oglašavati na uređajima koje danas čovjek koristi, i unutar aplikacija koje su trenutno u upotrebi.

foto-ivan-radović

Verica Katić

PRODUCT & CONTENT MANAGER

Što mislite čemu je zaslužan sve veći porast interesa za digitalnim alatima i kako smo došli do svijeta u kojem ne možemo bez digitale i wi-fija ? Što smatrate najvećom prednošću digitalnog svijeta i svijeta sveopćeg umrežavanja?

Olakšani pristup informacijama, znanju, proizvodima, uslugama koji nam omogućavaju veću mogućnost izbora, a pravilnim korištenjem i kvalitetu života. S razvojem tehnologije koja omogućava povezivanja stvari iz nedigitalnog svijeta s digitalnim, tzv. internet stvari, umreženost će biti totalna.

No, želim naglasiti da ono što je prednost ujedno je i nedostatak – ta vrsta neopstruirane otvorenosti ide u oba smjera, a važno je kritički promišljati i o tom aspektu.

U društvu koje se tek uči što znači živjeti u konstantno umreženom svijetu, imperativ je da se svi obrazuju o tome kako kreiraju i dijele svoj digitalni identitet, o odnosima, jeziku i načinu govora u digitalnom svijetu, reputaciji, pravilnom biranju informacija koje konzumiraju jer nisu sve informacije točne i usmjerene ka pozitivnom utjecaju, proizvod- ima koje kupuju, zdravlju, životnom stilu i zaštiti vlastite privatnosti, koja se dolaskom GDPR-a stavlja kao prioritet, što i treba, jer mi proizvode konzumiramo, a sami ne bismo trebali biti proizvod.

Utjecaj tehnologije na obrazovanje je sve veći. Prema Vašem mišljenju možemo li pretpostaviti da će mogućnost obrazovanja i usavršavanja zbog toga biti kvalitetnija ili brža zbog broja kanala i načina njezina prenošenja?

Uključivanje većeg broja kanala neće značiti kvalitetnije učenje i usavršavanje – te je tek prvi val u digitalizaciji obrazovanja. Iskustva iz zemalja koje su krenule s digitalizacijom puno prije Hrvatske, pokazuju da pokušaj da se tehnologija tek uklopi sa starim sadržajem pa da učenici, studenti ili zaposlenici uče preko tableta isto ono što su učili iz pisanih materijala, nije pokazao nikakav benefit.

Pozitivni utjecaj se dešava samo pivotiranjem od klasičnog predavačkog modela prema novom materijalu, metodama grupne suradnje tijekom učenja i rješavanja problema kritičkim promišljanjem na stvarnim, životnim primjerima. Stari obrazovni model je utemeljen na memoriziranju činjenica, a već sada automatiziramo i zamjenjujemo ljudska radna mjesta te vrste s robotima koji svakako bolje izvršavaju te zadatke.

Algoritmi rade 24 sata na dan, ne umaraju se i rijetko se kvare, tehnologija može biti katalizator učenja samo ako je ono što prenosi novi sadržaj i model učenja dizajniran prema akumulaciji onih vještina u kojima ljudi imaju prednost nad algoritmima – kritičko mišljenje, suradnja, kreativno stvaranje jer to je ključno za opstanak pojedinca i napredak nekog društva u cjelini.

Držite li i Vi korak s novostima Vaše struke online programima i predavanjima?

Bez stalnog učenja u području u kojem radim, a to je razvoj proizvoda i sadržaja, nema opstanka, ali ni napredovanja.

Tvrtke na razvijenim tržištima su to prepoznale pa zato nude interno kreirane edukacije kao sredstvo privlačenja ambicioznog kadra, pa čak i često kao benefit neograničen pristup online platformama za učenje poput Udemy, Coursere, Khan Academy, CodeA- cademy koje su jako popularne u IT sektoru u kombinaciji sa stvarnim iskustvom.

Nužno je biti kreativan i samomotiviran u učenju, povezati se s kolegama diljem svijeta, pratiti novosti, dijeliti vlastito iskustvo te doći do znanja uz pomoć tehnologije jer svi mi živimo budućnost za koju nas fakulteti nisu mogli pripremiti.

Zašto je tehnologija toliko zanimljiva mlađoj populaciji, koja svoju samoukost na kraju odluči okruniti nekom diplomom i pretvoriti u zanimanje?

Ne toliko davno, naši roditelji su se bojali koristiti kreditne kartice online i davati neznancima osobne podatke, a danas na društvenim mrežama, mnogi s mobitelima, laptopima i satovima dijele svaki djelić života.

Elon Musk je prije par godina rekao da smo postali dijelom kiborzi; koliko god to zvučalo filmski, istinito je – naši uređaji su naša produžena ruka.

Svaki kutak našeg postojanja je disruptiran tehnologijom, milenijska generacija, kojoj ja pripadam, i generacija Z su intuitivno svjesne toga i odrasli smo s idejom da je to dio tehnološke revolucije koja je tu, koja će samo postajati veća, ne samo “kod kuće” i u slobodno vrijeme već i na tržištu rada. I dok čekamo da obrazovni sustav uhvati korak i da nas pripremi za tu stvarnost, obrazujemo se sami i koristimo te vještine da napredujemo u tom novom, dinamičnom svijetu gdje je stalna samo promjena.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads