VIJENAC – 150 godina nacionalnog kulturnog identiteta

VIJENAC - 150 godina nacionalnog kulturnog identiteta

Vijenac – časopis koji se može pohvaliti sa 150 godina dugom tradicijom promicanja kulture, znanja, umjetnosti i zajedništva.

Pripremila: Stella Ćaleta
Foto: Mirko Cvjetko

Zadnja dva desetljeća svjedoci smo strmoglavog pada broja naklada tiskanih medija. Ako je razvoj interneta tisku podmetnuo nogu, bijeg oglašivača ga je gurnuo s litice – što je bilo dovoljno da mnogi u panici proglase „smrt“ tiska, tražeći zaklon u sigurnosti digitalnih kanala. Oni pesimističniji nagovještavaju kako će tiskani mediji do 2026. godine posve nestati s tržišta.

Unatoč apokaliptičnim prognozama, tisak se pokazao kao žilav medij koji se ne predaje bez borbe. Preživjeli su oni koji su prihvatili nova pravila igre, najkreativniji, oni s jedinstvenom ponudom. Iako još uvijek možemo čuti najave kraja, čini se da se suvremena komunikacija s potrošačima ipak ne može uspješno odvijati bez tiskanih medija.

Među onima koji su opstali je i Vijenac, časopis koji se može pohvaliti sa 150 godina dugom tradicijom promicanja kulture, znanja, umjetnosti i zajedništva.

Dvotjednik za kulturu Matice hrvatske pokrenut je 1869. godine pod nazivom „Vienac“ i sloganom kojem su i danas vjerni: „pouci i zabavi“. Osim činjenice da su preživjeli nebrojene turbulencije, mogu se pohvaliti i time da je časopis uređivao i veliki hrvatski književnik August Šenoa. Koja je njihova tajna?

VIJENAC - 150 godina nacionalnog kulturnog identiteta

Goran Galić,
glavni urednik Vijenca

 

FOSIL ZVAN TISKANI MEDIJ

„Vijenac je i danas uspio zadržati dubinu i analitičnost“, navodi Goran Galić, aktualni glavni urednik Vijenca.

„Čitatelji Vijenca zahtjevna su publika: intelektualci, sveučilišni profesori, umjetnici, kulturnjaci, nastavnici, znanstvenici, studenti, menadžeri u kulturi. Svi oni koje ne zadovoljava tek puka informacija, već od novina očekuju analizu, stručnu umjetničku kritiku, esej, feljton, polemiku, reportažu, dulje intelektualne razgovore… Članke koji se ne po- troše za jedan dan, nego potiču na razmišljanje i imaju trajnu vrijednost“, ističe.

„Prema mom mišljenju novine neće izumrijeti, ali će se sve više mijenjati i prilagođavati pod utjecajem novih medija i tehnologija te čitateljskih navika. Novinske kuće već su se sada jako promijenile u smjeru konvergencije medijskih sadržaja.“

Iako se mediji i potražnja za sadržajem vrlo brzo mijenjaju, senzacionalistički tekstovi i „žuta štampa“ su sve traženiji, a tiskani mediji polako gube publiku koja voli držati list u ruci. Vijenac opstaje jer poznaje svoju specifičnu ciljnu publiku i ostaje joj vjeran. Osim toga, prihvatili su trend digitalizacije, pa je njihov sadržaj dostupan i online.

„Prilagođavamo se trendovima, digitalnom svijetu, ali vjerujem da će se Vijenac i u budućnosti čitati u tiskanom obliku. Jer naš list ima nešto što većina medija nema – dubinu i relevantnost. I zato će preživjeti i 2026. godinu“, ističe Goran Galić.

Čitatelji Vijenca zahtjevna su publika: intelektualci, sveučilišni profesori, umjetnici, kulturnjaci, nastavnici, znanstvenici, studenti, menadžeri u kulturi.

POVJERENJE ČITATELJA

„Clickbait“ era u kojoj živimo dovela je do toga da publika osjeća bazično nepovjerenje i skepsu prema medijskom sadržaju koji joj je serviran. Upravo zato oni koji s čitateljem izgrade odnos povjerenja, uživaju povlašten položaj.

Urednik Galić se slaže s tom mišlju: „S obzirom na to da smo neprofitni medij Matice hrvatske, najdugovječnije nacionalne kulturne ustanove, koji stabilno financiraju Ministarstvo kulture i Grad Zagreb, ne ovisimo o tržišnom modelu, o sponzorima i njihovim donacijama koji nerijetko ograničavaju objektivnost i kritičnost. U Vijencu stoga možete pročitati stručnu i utemeljenu umjetničku kritiku novih knjiga, kazališnih predstava, glazbenih i likovnih priredbi te druge sadržaje kojima možete vjerovati.“.

Za Vijenac su pisali i još uvijek pišu vodeći kritičari, novinari i književnici, što urednik Galić izdvaja kao njihovu najveću vrijednost. Ljudi su to koji su kulturi posvetili svoj život, stoga ih pažljivo slušamo kada o njoj i govore. Naš sugovornik ističe kako je jedan od najčitanijih hrvatskih pisaca, Pavao Pavličić, u jednom od posljednjih brojeva Vijenca izjavio da se danas čita više nego prije. Razlog je jednostavan: jer ima više knjiga.

VIJENAC - 150 godina nacionalnog kulturnog identiteta

„Nije situacija s čitanošću toliko loša, kako se na prvu čini. Pisci danas ne mijenjaju svijet, ali na svoj način progovaraju o brojnim društvenim temama i u određenoj mjeri utječu na javno mnijenje. Ne donose odluke, kao političari, no njih će povijest zaboraviti, a dobri pisci ostaju.“, objašnjava Galić.

PRVI HRVATSKI KULTURNI MENADŽER

Vijenac je od svojih početaka u rukama hrvatskih pisaca koji su ga pokrenuli s idejom objave književnih djela na hrvatskom jeziku. Zlatno doba bilo je upravo za Šenoina urednikovanja, kada je vješto proširio mrežu pretplatnika. Zbog toga ga je na otvaranju prigodne izložbe, koja se u Knjižnici HAZU-a kraj Zrinjevca u Zagrebu može pogledati do 15. listopada, potpredsjednica Matice hrvatske, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, nazvala prvim hrvatskim kulturnim menadžerom.

Umjetnost i književnost nikada nisu postojali u vakuumu, već su svojevrsno zrcalo u kojem se reflektira stvarnost autora.

Vijenac je stvorio nacionalnu baštinu kakvom se ne mogu pohvaliti ni puno mnogoljudniji narodi. Njihova misija je, između ostaloga, svojim radom javnost podsjetiti upravo na tu činjenicu. Od Šenoinih dana Vijenac je bio i ostao nacionalni brend i dio povijesti o kojoj se uči u školama. No, njegovati tradiciju brenda starog 150 godina izazovan je posao.

„Praćenjem inovacija u tisku, grafičkom dizajnu te marketingu nastojimo se uklopiti u suvremene tijekove i naše novine prilagoditi današnjim prilikama na medijskom tržištu.

No na prvom mjestu uvijek mora biti kvalitetan sadržaj i u njega najviše ulažemo“, ističe urednik.

IZVAN OKVIRA KNJIŽEVNOSTI

Umjetnost i književnost nikada nisu postojali u vakuumu, već su svojevrsno zrcalo u kojem se reflektira stvarnost autora. Često je ta stvarnost bila politička, baš kao i umjetnost. „Od početka Vijenca traju rasprave trebamo li se, koliko i na koji način baviti politikom.“, ističe Galić i dodaje:

„Pokretanje i izdavanje časopisa poput Vijenca, kao i drugi Matičini pothvati tijekom povijesti, svakako nisu bili samo kulturni, nego i politički čin. Ilirci okupljeni oko Matice, a kasnije pisci u Vijencu snažno su pridonijeli jezičnom i duhovnom povezivanju Hrvatske. I 1993., kad je u neovisnoj Hrvatskoj obnovljen Vijenac, usred rata, istaknuta je važnost kulture, što je također bila i politička poruka.“

”Clickbait“ era u kojoj živimo dovela je do toga da publika osjeća bazično nepovjerenje i skepsu prema medijskom sadržaju koji joj je serviran. Upravo zato oni koji s čitateljem izgrade odnos povjerenja, uživaju povlašten položaj.

Tako i danas balansiraju između umjetnosti i društvenog angažmana – stručno, ozbiljno i analitično pristupaju kulturnoj politici i drugim društvenim problemima, nudeći pritom rješenja. „Vijenac je uvijek, kao i Matica, kad je trebalo reagirao, i reagirat će“, ističe Galić.

No, Vijenac je prije svega upravo ono što definira njegov podnaslov – književni list za umjetnost, kulturu i znanost. „Danas nastojimo prepoznavati i afirmirati darovite mlade umjetnike te odgajati novinare u području kulture. Na tome predano radimo.“, zaključuje.

ŽARIŠTE KULTURNOG ŽIVOTA

Vijenac nije jedina djelatnost Matice hrvatske, najdugovječnije hrvatske ustanove. Matica je kroz povijest odigrala veliku ulogu u razvoju hrvatske kulture i hrvatskoga kulturnog identiteta, prije svega izdavanjem knjiga i časopisa.

Danas uz više desetaka knjiga na godinu izdaje i časopise Kolo te Hrvatsku reviju. Ne stajući na pisanoj riječi, aktivni su i u zajednicama kroz različite programe. „U manjim sredinama, Ogranci Matice hrvatske jedina su žarišta kulturnog života“, ističe glavni urednik Vijenca.

VIJENAC - 150 godina nacionalnog kulturnog identiteta

Sam Vijenac posebno je aktivan ove godine, kada slavi 150 godina postojanja, provodeći raznovrsne obljetničke programe. Tako su se održale kulturne tribine, okrugli stolovi, izložbe i drugi događaji. U pripremi je i stručno-znanstveni skup u suradnji s Filozofskim fakultetom koji će se održati u listopadu, a proslava će kulminirati središnjom svečanom proslavom u Hrvatskom glazbenom zavodu u studenom, uoči rođendana Augusta Šenoe.

Ambiciozan obljetnički program podsjeća javnost na snažnu ulogu Matice i Vijenca u razvoju hrvatskog identiteta, kreiranju prostora za razvoj hrvatske književnosti, te njihov kontinuirani doprinos široj kulturnoj sceni.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads