POSAO.HR – Novi trendovi i potrebe tržišta rada

POSAO.HR - Novi trendovi i potrebe tržišta rada

Zapitali smo se kako se prilagoditi novim trendovima na tržištu rada, bilo iz perspektive poslodavca ili potencijalnog radnika, te smo po odgovore otišli kod neupitnog stručnjaka za poslove – do portala posao.hr.

Pripremila: Dijana Kopjar Mucak
Foto: Posao.hr, Envato

Veliki val odlaska mladih iz Hrvatske najočitija je promjena na tržištu rada zadnjih godina. No po staroj narodnoj poslovici ‘kad jednom smrkne, drugom svane’, taj je nepopularan trend povećao broj poslovnih prilika onima koji su odlučili ostati unutar granica Lijepe naše.

Zapitali smo se kako se prilagoditi novim trendovima na tržištu rada, bilo iz perspektive poslodavca ili potencijalnog radnika, te smo po odgovore otišli kod neupitnog stručnjaka za poslove – do portala posao.hr.

Glavno oružje na tržištu rada – znanje

“Cjeloživotno učenje i konstantan rad na sebi jedino je čime se možete izboriti na tržištu rada – naravno ukoliko posao tražite onim legitimnim putem, a ne preko veze. Mi smo svakako portal koji propagira da vam veza za posao nije potrebna, jer nudimo široku paletu otvorenih natječaja na koje se možete prijaviti te započeti, ali i unaprijediti svoju karijeru”, istaknula je odmah na početku Oriana Buhin, stručnjakinja za odnose s javnošću portala posao.hr.

Cjeloživotno učenje i konstantan rad na sebi jedino je čime se možete izboriti na tržištu rada.

Mediji su prepuni informacija o važnosti cjeloživotnog učenja, no u praksi – hoće li poslodavac uistinu prepoznati vrijednost potencijalnog  zaposlenika koji ulaže u sebe? Promjene poslova i promjene zaposlenika nikada nisu bile češće, a toga su svjesni kako poslodavci, tako i posloprimci.

“Timovi ljudskih resursa unutar kompanija sve su sofisticiraniji u tehnikama pronalaženja idealnog zaposlenika za svoju tvrtku, pa je bogat životopis svakako iznimno važan, kao i kontinuirani rad na sebi. To može biti bogato poslovno iskustvo, ali mogu biti i različite prakse, seminari, radionice, poznavanje stranih jezika… Ne treba stati, ne treba se “uljuljati”, nego konstantno proaktivno odgovarati na trendove i potrebe tržišta rada, kako nikada ne biste postali zanemariv “kotačić” unutar tvrtke odnosno svoje profesije”, naglasila je Oriana.

Formalno obrazovanje vrs. iskustvo

Nije sporno da je formalno obrazovanje još uvijek važno, no sve češće gubi bitku protiv iskustva.

POSAO.HR - Novi trendovi i potrebe tržišta rada

Nije to ni toliko neobično, uzmemo li u obzir da je poslodavcu novi radnik s tek stečenom diplomom zapravo svojevrsno ‘gubljenje vremena’ naspram osobe koja dolazi sa sličnog posla, pa možda i bez diplome.

Slaže se s time i Oriana: “Mišljenja sam da je danas iskustvo u blagoj prednosti pred formalnim obrazovanjem prilikom odabira zaposlenika, te više “na cijeni”, jer kaotično tržište rada traži “gotove proizvode” koji će odmah biti spremni preuzeti dio odgovornosti u hijerarhijskom lancu, koji je sve složeniji”.

Timovi ljudskih resursa unutar kompanija sve su sofisticiraniji u tehnikama pronalaženja idealnog zaposlenika za svoju tvrtku, pa je bogat životopis svakako iznimno važan, kao i kontinuirani rad na sebi.

Dostupnost informacija putem sveznajućeg Interneta daju velike mogućnosti svima koji se žele dodatno educirati, pa nerijetko pojedinci sami dolaze do korisnih informacija koje koriste u profesionalnom životu. No pomažu li im poslodavci ili su prepušteni sami sebi i vlastitoj inicijativi?

“Pojedini poslodavci, mahom iz korporacija, organizacijski šalju svoje djelatnike na dodatne edukacije, poput seminara, raznoraznih radionica,  jer im je u interesu da budu ukorak s vremenom. Obrazovan kadar je njihov najbolji kadar, pa je svaki ulog u djelatnika profit koji u konačnici taj poslodavac dobiva. Manje firme obično ovaj edukacijski dio ostavljaju na volju pojedincima, budući da to smatraju dodatnim troškom. No, to naravno nije pravilo”, pojašnjava Oriana na temelju iskustava.

Potraga za idelanim zaposlenikom

Poslodavci sve češće i sve glasnije govore kako je postalo iznimno teško pronaći dobrog radnika. Dovoljno je prošetati gradskim ulicama i na brojnim izlozima pročitati oglase za posao. “Prati nas veliki val iseljavanja mladih u inozemstvo. Nema više one sigurnosti i lojalnosti radnika koja je ranije postojala, što npr. pamte generacije prije nas.

Nije sporno da je formalno obrazovanje još uvijek važno, no sve češće gubi bitku protiv iskustva.

Promjene zanimanja su sve češće i čak poželjne za osobni razvitak pojedinaca. Ujedno, sve je više  nezadovoljnih poslodavca  prvotnim odabirom kandidata. To se najbolje manifestira ponovljenim natječajima koje nerijetko nudimo na našoj stranici posao.hr.

Dakle, tu nije riječ nužno o lošem poslodavcu, nego o nemogućnosti pronalaska idealnog kadra za određeno zanimanje”, zaključuje Buhin.

Dobar CV (ni)je dovoljan

Ključna stvar kod odabira zaposlenika i dalje je dobri stari CV odnosno životopis, koji je u potpunosti prilagođen opisu radnog mjesta. No nerijetko pojedinci “zaguše” životopise nepotrebnim infomacijama i vještinama.

Šuma nepotrebnih podataka poslodavca će na kraju samo odbiti. PR stručnjakinja portal posao.hr za tražitelje posla ima dodatni savjet: “Dobro pročitajte koje su to tražene kompetencije, te u skladu s tim prilagodite svoj CV, kako biste povećali šanse za dobivanje konkretnog posla.

POSAO.HR - Novi trendovi i potrebe tržišta rada

Volontiranja, znanja stranih jezika, kao i osobni hobiji i interesi (u kratkim crtama), nekada mogu biti dobra udica za poslodavce, jer se upravo oko tih stvari tijekom intervjua za posao pokrenu neformalni razgovori, gdje do izražaja dolazi osobnost kandidata, koja je iznimno važna za procjenu profila osobe koja se kandidira za određeno radno mjesto”.

Nakon što ste fascinirali poslodavca CV-jem, pripazite i na detalje na samom razgovoru: “Dobro je pripaziti na dojam koji se ostavlja odabirom odjeće, te kompletnim nastupom, što uključuje poznavanje tvrtke i pozicije za koju se kandidat prijavljuje, ali dakako treba pripaziti i na intonaciju glasa, fluentnost govora i sl.

Dobro je prije samog intervjua usmeno proći životopis pred ogledalom ili npr. pred poznatom osobom od povjerenja te obratiti pozornost na moguće nedostatke koje ćete na vrijeme ispraviti. Tako ćete sigurnije ući u prostoriju za intervjuiranje i ostaviti malo prostora za iznenađenja”, preporučuje Oriana.

Što donosi budućnost?

Sve je veći broj privatnih obrazovnih ustanova na raspolaganju željnima znanja. I dok su neki gorljivi zagovornici državnog sustava obrazovanja, čini se da je sve više poklonika privatnog obrazovanja koje prepoznaje manjkavosti državnog sustava.

I dok su neki gorljivi zagovornici državnog sustava obrazovanja, čini se da je sve više poklonika privatnog obrazovanja koje prepoznaje manjkavosti državnog sustava.

Zapitali smo se stoga postoji li razlika u vrednovanju diploma privatnih i državnih fakulteta od strane poslodavaca i koji bolje kotiraju?

“Privatni fakulteti su sve više u koraku s državnima, pa u nekim slučajevima i u blagoj prednosti, budući da izlaze “izvan okvira” krutog sveučilišnog sustava, kako po pitanju programa i konkretnih praksi, tako i po pitanju predavača. Naravno, i to ovisi od fakulteta do fakulteta.

Nije svaki privatni fakultet uopće moguće usporediti s onim državnim. Općenito, mišljenja sam da je fakultetsko obrazovanje iznimno važno, jer pojedincu daje odličnu obrazovnu podlogu u području koje ga zanima, a dalje slijedi samo nadogradnja kroz obavljanje različitih poslova i kroz stjecanje bogatih iskustava”, ističe Oriana.

Dostupnost informacija putem sveznajućeg Interneta daju velike mogućnosti svima koji se žele dodatno educirati, pa nerijetko pojedinci sami dolaze do korisnih informacija koje koriste u profesionalnom životu.

Odabir pravog zanimanja oduvijek je bio težak izazov za svakog mladog čovjeka. Perspektivnost pojedinih zvanja s godinama se mijenja, pa se trogodišnji srednjoškolski obrazovni programi trenutačno čine nelošim izborom.

“Hrvatski zavod za zapošljavanje početkom 2020. godine objavio je publikaciju s preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020., barem kada je riječ o područjima dva najveća grada – Zagreba i Splita. Ističu da nedostaje trogodišnjih strukovnih zanimanja, poput zidara, konobara, mesara, tesara, armirača, kuhara, slastičara, CNC operatera, kozmetičara, frizera. Kada je pak riječ o četverogodišnjim zanimanjima, lista deficitarnih zanimanja obuhvaća medicinske sestre, računalne tehničare za strojarstvo, elektrotehničare te hotelijersko-turističke tehničare.

Preporučuje se i upisivati te stipendirati studente računarstva, strojarstva, medicine, farmacije, matematike, fizike, biologije, kemije, psihologije, rehabilitacije i logopedije, između ostalih”, zaključuje Oriana.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads