Jesmo li spremni za turizam 365?

Provesti karijeru ili radni vijek u jednoj tvrtki bez obzira koliko u njoj ima prilika za razvoj, za jednog menadžera je predugo. Ostvariti glavne ciljeve i dovesti tvrtku na poziciju najvećeg kontinentalnog turističkog resorta, bio je znak da je vrijeme za promjenu.

Razgovarala: Lea Brezar
Fotografija: Ivana Kolar, Shutterstock

Organizatorica konferencije “Može li hrvatski turizam 365?”, Ivana Kolar, nadahnula nas je da porazgovaramo na temu brojke koja je prisutna u turističkom sektoru kao nerealizirana ideja već niz godina. Priča se o turizmu “365”, a malo se toga događa. Ivana Kolar je svoje iskustvo u savjetovanju i vođenjem projekata, vođenju investicijskih projekata i razvoju nove vrijednosti odlučila pretvoriti u događanje za koje se nadamo da će pokrenuti rješavanje misterij hrvatskog turizma 365.

O Ivani Kolar govore realizirani projekti, stogaćemo ih za vas i nabrojati: dugi niz godina bila je direktorica Terma Tuhelj d.o.o., najvećeg termalnog i wellness resorta u Hrvatskoj. Vodila je poslovanje i razvoj centra gotovo od osnivanja 2003. godine, uključujući vođenje velikih investicijskih projekata i transformaciju hotela 2* s bazenima u najveći kontinentalni resort 4* u Hrvatskoj sa širokom ponudom suvremenih termalnih, wellness i kongresnih proizvoda i usluga. Terme Tuhelj dobitnik su mnogih priznanja za stalan razvoj i kvalitetu poslovanja, a zajedno s timom suradnika Ivana Kolar je odigrala značajnu ulogu u poticanju razvoja cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj i postavljanju standarda domaće termalne i wellness ponude. Danas je angažirana na razvoju Terma Tuhelj kao savjetnica Uprave. Aktivno sudjeluje u brojnim organizacijama i udrugama za razvoj i promicanje turizma i gospodarstva i članica je izvršnih odbora Udruge poslodavaca u hrvatskom hotelijerstvu, Hrvatske udruge poslodavaca, Klastera hrvatskih termi i drugima. Predaje na međunarodnom Sveučilištu Libertas u Zagrebu, a 2011. godine dobila je priznanje “Manager godine” od Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA.

Smatram da je ”storytelling” stvar izbora, ambicije, pa čak i razumijevanja tržišta i trendova.

Godinama ste radili u Termama Tuhelj koje su “storytelling” koristile u vlastitoj promociji. Vi ste bili kreatorica projekata, pa nas zanima zašto još uvijek u Hrvatskoj “storytelling” nije zastupljeniji u brendiranju?
Mislim da je to stvar trenda, a posebno educiranosti i ambicioznosti. Razvoj Termi Tuhelj vodila sam od početka s ciljem da budemo na neki način drugačiji od sličnih objekata, kako izgledom, tako i uslugom, pa tako onda i promidžbom. Trudili smo se komunicirati s našim gostima, suradnicima i tržištem na kreativan način i pokušavali im prenijeti našu viziju poslovanja. No, vjerojatno je storytelling u brendiranju najteži. Prvi veliki investicijski projekt u Termama Tuhelj bila je izgradnja vodenog parka. Izgrađeno je kupalište koje nema umjetne palme i stijene s vodopadima, kao većina toplica, već je osmišljen projekt mneslužbenog naziva, ”artificial landscape”.

S obzirom na to da su Terme smještene usred zagorskih bregova, gdje je nemoguće iskopirati tu prekrasnu prirodu, kreirali smo bazene koji ne imitiraju jezera, već su potpuno drugačiji. Bio je to svojevrstan rizik, no mnogi su gosti zamijetili i pohvalili tu različitost. U tom je smjeru nastavljeno i uređenje cijelog resorta pa i hotela za koji smo dobili nagradu Viktor Kovačić, za najbolju arhitekturu u godini izgradnje. Za naše goste smo osmislili i organizirali posebne doživljaje, koje smo komunicirali prema tržištu i moram priznati da je napraviti kvalitetnu priču bilo teže nego izgraditi objekt, posebno ako nemate za tu komunikaciju izdašan budžet. Naš je budžet bio investiran u gradnju, stoga ga je za promociju nedostajalo.

Storytelling

”Storytelling” koji smo koristili u promociji odnosio se na ”Selfness” kojim potičemo naše goste na unapređenje kvalitete života ili ”Art&Spa”, u kojem smo spojili wellness i umjetnost, gdje je ključna riječ bila opuštanje jer opušteni kreiramo svoje bolje „ja“. Radeći s mnogim umjetnicima utkali smo njihov rad u naše prostore, događanja i doživljaje. Danas Terme Tuhelj pričaju priču o ”Art&SPA” koju komuniciraju s tržištem kroz svoje marketinške aktivnosti i po tome su jedinstvene. Put pričanja kroz ”storytelling” nije nimalo lak i iziskuje stalnu kreativnost i razvoj, kako poslovanja, tako i prezentacije i to je onaj teži put, koji ne izaberu svi. Tako, da još jednom istaknem, smatram da je to stvar izbora, ambicije, pa čak i razumijevanja tržišta i trendova. Srećom, u hrvatskom turizmu ima lijepih primjera, no još uvijek ih je premalo. Od silne autentičnosti koju Hrvatska posjeduje, jako malo koristimo, oblikujemo, nudimo i isporučujemo tržištu. A vjerujem da je upravo to potrebno za daljnjirazvoj i jačanje turizma – autentičnost i storytelling.

Hrvati nisu baš neki putnici, prema statistikama koje pokazuju navike putovanja. Mislite li da bi udio hrvatskih gostiju u Hrvatskoj trebao biti veći, i na koji način bi se mogao potaknuti razvoj kulture putovanja?
Pretpostavljam da je to odraz standarda, svi smo svjesni kako u Hrvatskoj većina populacije živi. Turizam bi se kod nas na neki način mogao smatrati luksuzom. S druge strane, činjenica jest da kad putujemo, najčešće izabiremo destinacije izvan Hrvatske. Takvi izbori počinju još u srednjoj školi, kada svi za maturalna putovanja odabiru strane destinacije. Premalo poznajemo svoju zemlju i premalo je cijenimo. Hrvatska nije samo more i obala, ima prekrasnih destinacija koje većina nažalost ne poznaje. Što je s putovanjima u unutrašnjost Hrvatske? Tu se opet vraćamo na ”storytelling” i inicijativu turističkih ponuđača da nas privuku svojim posebnostima kako bismo počeli sanjati Velebit, Istru, Baranju ili Zagorje, a ne samo razvikane strane destinacije. Poželjnost je ključna, ali sve ovisi o budžetu kojim putnik raspolaže. Nedavno je bilo puno priče o karticama kojima bi poslodavci stimulirali svoje zaposlenike na putovanja Hrvatskom i žao mi je da taj projekt ili neka modifikacija istoga nije realiziran.

S druge strane, bilo bi dobro kada bismo više cijenili hrvatskog gosta, i ne fokusirali se samo na dolazak stranaca. Da me ne biste pogrešno razumjeli, naravno da je hrvatski turizam ovisan o stranim gostima, jer smo malo tržište, no opće je poznato da su Hrvati najbolji gosti i da kada putuju, vole se dobro i provesti kao i potrošiti. Najbliži su gosti našim destinacijama i to cijele godine te su najlakše marketinški dostupni. Sve češća kratka putovanja su trend, a Hrvatska je upravo idealna za to, u bilo kojem periodu godine.

Što smatrate da je najveći problem u razvoju turizma 365 u Hrvatskoj?
Uh, za to pitanje nemate dovoljno prostora u ovom intervjuu. Turizam 365 ima mnogo problema ili, bolje reći prepreka. Moramo se pitati želimo li mi uopće turizam koji traje 12 mjeseci u godini? Nažalost, većina stvari je postavljena i organizirana kao da nam je ljetna sezona sasvim dovoljna. Jaki brend će preživjeti gotovo svaku krizu ako je pravovremeno detektiran i tretirana. otvoreno priznati da su me na početku moje karijere u turizmu neki zvali ”kontinentalka”, a ne imenom pa sam se uvijek pitala zar nas ima tako malo koji pokušavamo raditi cijele godine? No, rezultati Terma Tuhelj ubrzo su počeli pokazivati da je i to moguće. Hrvatski turizam ostvaruje vrhunske rezultate, ali samo u 80 ljetnih dana. Ostali dio godine većina turističkih kapaciteta stoji neiskorištena, što je ogromna šteta. U obalnom području Hrvatske prošle godine smo ostvarili 75 milijuna noćenja, ovih dana su objavljene informacije o 14%-nom povećanju u prvih 8 mjeseci. U cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj ostvari se tek 4,5% noćenja, od čega 2% u Gradu Zagrebu. Činjenica je da se turizam u Hrvatskoj događa i kada se događa, ima vrlo visoke rezultate. Ti rezultati su toliko dobri da se često pitamo isplati li se u nekom drugom dijelu godine ulagati puno veći trud za znatno manji prihod. Ali, brojni potencijali stoje neiskorišteni, objekti neuređeni, resorti neizgrađeni, a tek pokoja turistička oaza pokazuje da i kontinent može lijepo poslovati, i to svih 365 dana u godini.

Turizam 365

Susjedne zemlje, poput Austrije i Mađarske, ostvaruju uspješne turističke rezultate tijekom cijele godine, a neke druge koje donedavno nismo smatrali ozbiljno konkurentnima u turizmu, poput Slovenije, pokazuju kako se mogu razviti skriveni potencijali svake destinacije. Pred nama su još mnogi izazovi – nadograditi navedenih 80 dana na obali novim sadržajima koji se mogu konzumirati i bez sunčanog vremena te razviti ozbiljnu turističku ponudu na kontinentu.
Političari, turistički djelatnici i svi uključeni u turizam posljednjih godina govore kako je potrebno produljiti turističku sezonu. Iskustva i turistički rezultati susjednih zemalja pokazuju da je turizam 365 dana u godini nešto čemu trebamo težiti. No, često se pitam je li to doista moguće i u Hrvatskoj ili se radi o snovima u koje želim vjerovati? Tu je čitav niz problema poput nedovoljnog razvijanja destinacija, najjači proizvod je i dalje ”sunce i more”, rascjepkanost Hrvatske županijskim granicama, promocija uglavnom obalnog turizma, pravna regulativa specijalnih bolnica i nepovezanos tsubjekata zdravstvenog turizma, premala dostupnost sredstava za investicije, napuštanje sela i nedovoljno razvijena ponuda autentičnih doživljaja, pored visokog PDV-a na sve osim smještaja. Tu je i visoki  PDV na neke usluge, poput termalnih usluga, što čini domaći proizvod nekonkurentnim u odnosu na isti takav u susjednim zemljama itd. Da ponovim, još uvijek je glavni motiv dolaska u Hrvatsku ”sunce i more”. Kada toga ne bi bilo trebalo bi graditi i ulagati u nešto novo.

Autentična iskustva

Današnji turisti su putnici u potrazi za novim autentičnim iskustvima, a ne masovni turisti koji traže unificiranu ponudu u bilo kojem dijelu svijeta. Hrvatska bi trebala biti zemlja za koju se turisti ne odlučuju zbog najniže cijene nego zbog vrhunske usluge i autohtonosti života, što kao destinacija zasigurno može ponuditi. Hrvatska je bogata prirodnim resursima i potencijalima i mogli bismo reći da je predodređena za turizam. Turizam je naša sudbina. Pa zašto je onda ostvarujemo samo u pojedinim destinacijama i samo u pojedinim mjesecima?

Vrijeme je za turizam 365

Organizatorica ste konferencije “Može li hrvatski turizam 365?”, 4.10.2017 u Zagrebu. Što je bila ideja vodilja za organizaciju konferencije 365?
Dugogodišnji sam „borac“ za afirmaciju kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma i vjerujem da smo razvojem Terma Tuhelj i odličnim rezultatima te nizom noviteta koje smo stalno uvodili u naše poslovanje barem malo utjecali na promjenu paradigme hrvatskog turizma kao morskog ili ljetnog turizma. Pojam kontinentalnog turizma postoji samo u Hrvatskoj, a silan potencijal koji imamo u cijeloj zemlji za turizam 365 jednostavno je nevjerojatan.

Iako svi pričaju o tome, malo se događa i mislim da je vrijeme za ovakvu konferenciju kako bismo počeli o tome razgovarati – svi oni kojih se to tiče i svi koji u to vjerujemo. Važno je da se povežemo, da poslušamo primjere pozitivne prakse iz susjednih zemalja i pokušamo definirati moguće smjerove pokretanja cjelogodišnjeg turizma i daljnjeg razvoja hrvatskog turizma. Ideja konferencije nije nova, u mojoj glavi je već prisutna duže vrijeme i vjerujem da moramo konkretiziratiglavne potencijale, ali i prepreke cjelogodišnjem turizmu i pokrenuti određene inicijative. Sve zemlje oko nas pokazuju da je to moguće.

Najavljujete odgovore na neka važna i neodgovorena (nepostavljena) pitanja u hrvatskom turizmu. Očekujete li da će se nakon konferencije dogoditi taj prijelomni trenutak u kojem će se zaista početi realizirati ideja o hrvatskom turizmu 365?
To mi je želja i cilj, a hoćemo li uspjeti, pokazat će rezultat konferencije. Ove jeseni to je konferencija koja se ne smije propustiti i nakojoj moramo donijeti neke zaključke. Cilj je na kraju dana imati konkretne prijedloge za konkretne aktivnosti što, kako i tko. Na webstranici konferencije www.turizam365.com otvoren je poziv da se svi koji imaju interes i ideje uključe svojim prijedlozima i projektima, a za vrijeme konferencije moći će se, osim diskusije na kraju svakog panela, i komunicirati putem aplikacije za pametne telefone. Konferencija Može li hrvatski turizam 365? ponudit će nova znanja i ideje malim i srednjim subjektima, poduzetnicima i obrtima, ali i motivaciju velikim turističkim subjektima, te potaknuti njihov razvoj, uključivanje u turizam na neke nove načine, nove investicijske korake te realizaciju brojnih konkurentskih prednosti o čemu ovisi i razvoj cjelogodišnjeg turizma.

Cilj konferencije

Cilj konferencije je identificirati potencijale, mogućnosti, pozitivne prakse i rješenja ili recepte za razvoj cjelogodišnjeg turizma ,u Hrvatskoj te razviti prijedlog hrvatskog koncepta razvoja cjelogodišnjeg turizma uz aktivno sudjelovanje predstavnika ključnih turističkih i gospodarskih institucija i poslovnih subjekata iz Hrvatske te lidera i stručnjakaiz regije – Hrvatske, Slovenije, Austrije i Mađarske. Cilj je donijeti pozitivnu praksu uspješnih destinacija i ideje za promišljanje , aktualne problematike te stvoriti zaključke o tome što je potrebno za aktivaciju cjelogodišnjeg turizma – od države, lokalne samouprave, lokalne zajednice, pojedinaca investitora, poduzetnika i lokalnog stanovništva.

Zašto ste se odlučili na poduzetništvo u turizmu i konzultantskom radu?
Nikad mi nije bio cilj provesti cijelu svoju karijeru ili radni vijek u jednoj tvrtki, a u Termama (iako mi nije to bio prvi posao) sam se zadržala čak 12,5 godina, što je za jednog menadžera predugo. No, tvrtka je odlična, bilo je prilika za stalan razvoj i nove projekte, pa nikad nije postalo monotono. Nakon što sam ostvarila glavne ciljeve i dovela svoj tim i tvrtku od napuštenog hotela s bazenom bez minimalnih tehničkih uvjeta do najvećeg kontinentalnog turističkog resorta s 4* s velikim brojem priznanja i nagrada, donijela sam odluku da je vrijeme za promjenu. Ne volim stagnaciju, težim stalnom razvoju i nekako je došlo vrijeme za nove ciljeve, novo okruženje i nove ambicije. Bavim se i dalje turizmom, ali i investicijskim projektima te općenito savjetovanjem u poslovanju s posebnim naglaskom na razvoj. S obzirom na veliko iskustvo koje sam stekla, jer sam stvarno imala priliku koja se rijetko dogodi, imala sam samo 27 godina kada sam postala direktorica Terma Tuhelj, vodila sam velike razvojne i investicijske projekte i vjerujem kako mogu to iskustvo iskoristiti na puno većem broju projekata. Tako da se relativno dobro osjećam kao konzultant, a s druge strane razvijam i neke svoje projekte, poput formiranja jednog novog resorta u Zagorju, za koji tražim investitora/e te organizacije konferencije Može li hrvatski turizam 365?

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads