Duhovnost i liderstvo na radnom mjestu

Esenca tvrtki modernog biznisa
Duhovnost i liderstvo na radnom mjestu

Duhovnost znači početi postajati svjestan svijesti koja je veća od ega usredotočenog na tijelo i um, i sposobnost živjeti više u svijesti ili pod njenim vodstvom.

Piše: Tanja Prekodravac, direktorica organizacijskog dizajna i razvoja, SELECTIO
Foto: Shutterstock, SELECTIO

S temom vođenja i slijeđenja srela sam se više puta – kao psiholog, zatim kao organizacijski psiholog i kao psihoterapeut. Otvorilo se pitanje s kojim se susreću i lideri i menadžeri – znam li prvo voditi sebe? Da bih mogao voditi druge.

Kako mogu biti siguran da vodim u dobrom smjeru? Koja znanja, vještine i osobine su važne i potrebne za to? Koliko znam, a koliko još ne znam?

Ovdje je nešto jako važno – znati dokle znam, koja je moja granica znanja da bih mogao rasti dalje, tamo gdje treba. Jer poluznanje nosi sa sobom rizike, stranputice, greške i nerealnu hrabrost. A liderstvo je područje koje stalno evoluira. Više nego ranije, za liderstvo je važna autentičnost, voditi etikom i vrijednostima i brinuti istinski za ljude, više nego (samo) kao vlasnik i investitor.

4 VRSTE ENERGIJE

Duhovnost i liderstvo na radnom mjestuSvaki čovjek, svaki dan, raspolaže sa svoje četiri vrste energije: tjelesnom energijom, emocionalnom energijom, mentalnom energijom i duhovnom energijom. Ono što zanemarujemo jeste da je energija neograničen resurs koji je moguće obnavljati svaki dan i proširivati ga, no ujedno i resurs s kojim treba naučiti ispravno upravljati.

Neefektivno upravljanje energijom može dovesti do iscrpljivanja što dugoročno rezultira trajnim oštećenjima organa, hormonalnim poremećajima, bolestima i psihičkim smetnjama.

Kako bi se postigla veća učinkovitost s manje energije, važno je znati kako koristiti i obnavljati ove različite vrste energije s kojima raspolažemo. U nastavku teksta pozabavit ćemo se duhovnom energijom – energijom smisla i svrhe te novim trendovima u području upravljanja ljudskim resursima koji govore o ulozi i važnosti duhovnosti u businessu.

Ranije je radno mjesto prikazivano kao mjesto na kojem su najvažniji bili ciljevi izvršavanja radnih zadataka. S vremenom se pojam radnog mjesta proširio i obuhvaća različite geografske i psihološke granice. U prosjeku čovjek godišnje radi 1.842 sata, odnosno 92.100 sati tijekom 50-godišnje karijere. I u tim satima ponekad je lako zaboraviti zašto radimo ono što radimo.

No, ljudi su ispunjeniji i tvrtke bolje rade kada su ukorijenjene u autentičnu svrhu. Pronalaženje svrhe jedan je od prvih koraka na početku transformacijskih promjena u tvrtki. Zašto tvrtka postoji, osim zbog profita? Kome služi? Imajte na umu da će zaposlenici prihvatiti tu svrhu ako imaju ulogu u njenom kreiranju.

Duhovnost znači početi postajati svjestan svijesti koja je veća od ega usredotočenog na tijelo i um, i sposobnost živjeti više u svijesti ili pod njenim vodstvom.

Zaposlenici i menadžeri trebaju sve više razmišljati o načinima uključivanja duhovnosti na radno mjesto kao faktoru za poboljšanje uspješnosti u radu. U doba globalizacije, fokus bi se trebao preusmjeriti sa samo ostvarivanja profita, na stvaranje „cijele osobe“, a „poticanje duhovnosti“ može pomoći da postignemo upravo to.

DEFINIRANJE DUHOVNOSTI

Duhovnost je definirana kao proces osobne transformacije i orijentirana je na subjektivno iskustvo i psihološki rast. Suvremena duhovnost razvija unutarnji mir i čini temelj za osobnu sreću. Koristi se kao djelotvorno sredstvo kako bi zaposlenici osjetili da su sastavni i važan dio tvrtke.

Duhovno orijentirane aktivnosti nisu donijele koristi samo zaposlenicima, nego su uštedjele i milijune dolara koji se troše na stalna zapošljavanja (visoka fluktuacija), pravne tužbe, bolovanja, izostanke s posla i sl. Stoga tvrtke koje potiču duhovnost na radnom mjestu postižu poboljšane organizacijske performanse i profitabilnost.

Duhovnost i liderstvo na radnom mjestu

Duhovnosti se može pristupiti iz različitih perspektiva, u različitim kontekstima, u različitim kulturama. Pa tako samospoznaju, nesebičnost, ljubav, osobni rast, moral, poniznost, skromnost, prihvaćanje, zahvalnost, pozitivnost i oprost možemo smatrati kao dio duhovnosti.

Također, duhovnost je kreativnost, komunikacija, poštovanje, vizija, partnerstvo, energija, fleksibilnost, zabava i pronalaženje sebe te davanje i povezanost. Duhovnost znači početi postajati svjestan svijesti koja je veća od ega usredotočenog na tijelo i um, i sposobnost živjeti više u svijesti ili pod njenim vodstvom.

KONCEPT DUHOVNOSTI RADNOG MJESTA

Ashmos i Duchon definirali su duhovnost na radnom mjestu kao „priznanje da zaposlenici imaju unutarnji život koji njeguju smislenim radom, koji se odvija u kontekstu zajednice”. Giacalone i Jurkiewicz smatraju duhovnost na radnom mjestu kao „okvir organizacijskih vrijednosti dokazanih u kulturi organizacije koji promiče iskustvo zaposlenika kroz radni proces, olakšavajući im osjećaj povezanosti s drugima na način koji pruža osjećaj potpunosti i radosti”.

Kinjerski i Skrypnek definiraju duhovnost na radnom mjestu kao „iskustvo zaposlenika koji su strastveni i potaknuti vlastitim radom, pronalaze smisao i svrhu u svom radu, osjećaju da mogu izraziti svoje potencijale i osjećati se povezano s kolegama i organizacijom“.

Vrijednosti su važnije nego prije jer svijet koji se stalno mijenja, mijenja i tvrtke.

Duhovne prakse uvode se u mnogim tvrtka- ma širom svijeta, poput Googlea, Starbucksa i Twittera, zatim Reckita i Colemana, Wiproa, Dabura ili Tata Tea. Nekoliko istraživanja utjecaja duhovnosti na radnom mjestu pokazalo je da organizacija s duhovnim pristupom na radnom mjestu može nadmašiti organizacije s malo ili nimalo duhovnosti na radnom mjestu do 86 %, razvijanjem humanističkog okruženja u kojem zaposlenici mogu postići svoj puni kapacitet (T. Lloyd: „The nice company“ i J. Turner: „Spirituality in the workplace”).

Duhovne tvrtke brinu se da pomognu zaposlenima u razvoju i dostizanju njihovih potencijala. S druge strane, duhovnost na poslu postala je alat za prevladavanje poslovnih problema. Ona se odnosi na tretman zaposlenika u najširem organizacijskom smislu (komunikacije, razvoja) i rezultira pozitivnim ishodima na individualnoj razini za zaposlenike, poput povećane radosti, spokojstva, zadovoljstva poslom i predanosti.

Pomaže pojedincima da shvate značenje i svrhu svog posla tako da mogu ostvariti svoj puni potencijal kao osobe. Stoga, ako se zaposlenicima omogući sloboda da u svoje radno mjesto unesu svoje fizičke, intelektualne, emocionalne i duhovne osobine, postat će produktivniji, inovativniji i posvećeniji.

S druge strane, ako zaposlenici rade na radnom mjestu koje ih demoralizira i demotivira, moguće je da će biti izloženi stresu, rastućim izostancima s posla, izgaranju, bolestima povezanim sa čestim stresom i razviti nepovjerenje prema tvrtki.

Duhovne prakse uvode se u mnogim tvrtka- ma širom svijeta, poput Googlea, Starbucksa i Twittera…

Mnoge tvrtke, koje nemaju integrirane postavke duhovnosti, ipak uz ključne elemente poslovanja kao što su strateški ciljevi, sustav kompetencija, misija i vizija, definiraju i sustav vrijednosti, svjesne njegove važnosti.

Atmosfera, klima i kultura povezane s vrijednostima tvrtke definiraju na koji način zaposlenici rade to što rade, ne fokusirajući svoj krajnji cilj samo na isporučeni proizvod ili uslugu, nego i na način ophođenja i način rada TIJEKOM pružanja usluge. Dakle i odnos kolega međusobno i odnos prema klijentima.

Boravak u radnom okruženju je 8 sati dnevno, i duže, i izloženost toksičnoj atmosferi koju stvara loša komunikacija, konfliktnost, neadekvatan nadređeni ili toksični pojedinci stvaraju stres i kumulativni efekt stresa, o čemu se danas i više nego dovoljno zna o učinku na zdravlje i o učinku na radnu učinkovitost, da bi se zanemarivalo ili ostavljalo svakom zaposleniku ponaosob da se s tim nosi kako zna i umije.

Ljudi se u toj sposobnosti da se nose sa stresom, toksičnim atmosferama ili pojedincima jako razlikuju te stoga i različito utječu na ostale kolege u tvrtki – dobro i loše, stoga se o tome mora voditi briga.

Duhovnost i liderstvo na radnom mjestu

Vrijednosti su važnije nego prije jer svijet koji se stalno mijenja, mijenja i tvrtke. Koje su vrijednosti na kojima ćete graditi svoju tvrtku za budućnost? Koje vrijednosti svi dijelimo? Po čemu vidite da je vaša tvrtka usmjerena na vrijednosti?

Etičke vrijednosti izvor su učinkovitog vizionarskog vodstva. Vizija kamo želite ići na temelju vrijednosti donosi dugoročan uspjeh. A vitalnost je energija koja očituje vašu viziju. Gdje ili u kome možete pronaći energiju potrebnu za kretanje kroz krize i za utjelovljenje vrijednosti? Koje suptilne energije djeluju iza kulisa u vašoj tvrtki i iscrpljuju ili povećavaju vitalnost?

VAŽNOST DUHOVNOSTI RADA U TVRTKAMA

Duhovnost je relativno nov koncept razvoja na radnom mjestu i svijest o duhovnosti tvrtkama može pomoći da bolje razumiju radno ponašanje zaposlenika, da poticanje duhovnosti povećava lojalnost i povećava moral zaposlenika.

Pojava duhovnosti na radnom mjestu ukazuje na potrebu zaposlenika da više ne mogu ili ne žele, raditi samo za plaću/egzistenciju. Mnogi kandidati u selekcijskim procesima danas navode naknadu i beneficije kao sekundarne za rad na duhovno orijentiranom radnom mjestu – mjestu gdje se prema njima postupa s poštovanjem, ne samo zbog onoga što znaju i mogu učiniti, već također kao prema osobama.

Zaposlenici se žele osjećati povezano s poslom kao i s kolegama i s nadređenima. Ovo otvara važnost duhovnosti i kod menadžera koji upravljaju resursima organizacije.

Prije toga, povijesni modeli upravljanja nisu uzimali u obzir duhovnost na radnom mjestu i usredotočili su se na organizacije koje učinkovito vode poslovanje bez emocija prema zaposlenicima, a briga o unutarnjem životu zaposlenika nije imala ulogu u upravljanju tvrtkama.

Duhovne tvrtke brinu se da pomognu zaposlenima u razvoj i dostizanju njihovih potencijala. S druge strane, duhovnost na poslu postala je alat za prevladavanje poslovnih problema.

Dosadašnje prakse u korporacijama bile su usmjerene na dovođenje visoko inteligentnih i motiviranih zaposlenika. No, s većim troškovima povezanim sa zapošljavanjem i zadržavanjem ovih zaposlenika, menadžeri angažiraju manji broj zaposlenika koji će postići „više s manje“. Stoga je prisutnost energičnih ljudi s visokom unutarnjom energijom kritična za današnje radno okruženje.

Nije neobično što je toliko lidera usredotočeno na to kako izgraditi kulture visokih performansi. No, izgradnja kulture usredotočene na performanse možda nije najbolji, najzdraviji ili najodrživiji način za postizanje rezultata. Umjesto toga, možda je učinkovitije usredotočiti se na stvaranje kulture rasta.

Poticanje rasta zahtijeva osjetljivu ravnotežu između izazova i njegovanja. Previše izazova, previše kontinuirano – bez dovoljno podrške – na kraju nas nadvlada i razbije. Premalo izazova – previše vremena provedenog u našoj zoni ugode – sprečava naš rast i na kraju nas čini slabijima.

Kultura performansa pita „Koliko energije možemo mobilizirati?“. A odgovor je ograničen. Kultura rasta pita „Koliko energije možemo osloboditi?“. A odgovor je beskonačan.

Duhovnost se reflektira i na kreativnost i inovativnost zaposlenika koja je jedan od temelja poslovanja i omogućuje izlazak novih proizvoda i usluga.

Duhovnost je i u funkciji kolaborativnosti zaposlenika koji u timskom duhu, predanosti i sinergiji postižu veće rezultate. Pojavljuje se i želja za stvaranjem „zajednice“ unutar organizacijske kulture i pokazuje da timovi i tvrtke koje se snažno povezuju s timskim i organizacijskim duhom i vrijednostima postižu velike dobitke u proizvodima i uslugama, a smatraju rad velikom vrijednošću i načinom za samoispunjenje i samorealizaciju (povezano s Maslowljevom hijerarhijom potreba).

Stoga je važno da tvrtke imaju uvid u to tko su u timovima duhovni influenceri, duhovno orijentirani ili duhovno kompetentni zaposlenici u tvrtki i to na svim hijerarhijskim razinama. Kao i to da svaka tvrtka definira što se u njenom poslovnom kontekstu podrazumijeva pod duhovnom orijentacijom i kako se to može mjeriti i razvijati u zaposlenicima.

Duhovnost se reflektira i na kreativnost i inovativnost zaposlenika koja je jedan od temelja poslovanja i omogućuje izlazak novih proizvoda i usluga.

PREPORUKE ZA UVOĐENJE DUHOVNOSTI

Uvođenje duhovnosti u organizacije nije nešto novo za odjele ljudskih resursa, osobito za psihologe. Na primjer, pomoći zaposlenicima da razumiju svoje odgovornosti, work-life balans, pravilan odabir zaposlenika, postavljanja ciljeva i nagrađivanja ljudi za njihov rad – sve su ovo komponente koje čine tvrtku duhovnijom. Radni dan sjajno je igralište i mjesto za razvoj.

Ukratko, tvrtka treba definirati svoju svrhu (osim postizanja profita) i jasno ju komunicirati, kao i viziju, misiju i vrijednosti svim zaposlenicima, raditi na organizacijskoj kulturi koja potiče rast i razvoj potencijala zaposlenika u najširem smislu, ne samo u smislu postizanja ciljeva za tvrtku, nego i razvoja zaposlenika.

Neki prijedlozi za uključivanje duhovnosti na radno mjesto su sljedeći:

A. Primjena prakse vođenja koja podržava rast i razvoj svih zaposlenika
Menadžere i lidere se potiče da u svom radu i u svom ponašanju primjenjuju vrijednosti poput poniznosti, skromnosti, povjerenja, hrabrosti, integriteta.

B. Meditacija, mindfulness meditacija i pauze tijekom dana
Zaposlenicima se omogućuje vrijeme za pauze za meditaciju.

Mindfulness meditacija je učinkovita, jednostavna i znanstveno utemeljena metoda meditacije koja je, unatoč tome što je nastala prije nekoliko tisuća godina, tek nedavno postala poznata u zapadnom svijetu.

C. Slušanje relaksirajuće glazbe u pozadini u radnom prostoru ili u „relax roomu“ (u prostoriji opremljenoj za kratka opuštanja i odmor zaposlenika tokom radnog vremena). Zaposlenici mogu staviti slušalice i slušati afirmativne rečenice, ciljeve ili slušati relaksirajuću glazbu u pozadini dok pišu izvještaje, e-mailove itd.

D. Programi društveno odgovornog poslovanja (DOP)
Programi i aktivnosti društveno odgovornog poslovanja postaju sve važniji pa i vitalni dio korporativnih programa tvrtki širom svijeta, u koje se uključuju i zaposlenici.

Područje duhovnosti usko je povezano s područjem brige za mentalno i emocionalno zdravlje zaposlenika (health management i antistress programi), stoga je neophodno uključiti psihologe u osmišljavanje i realizaciju ovih programa u tvrtki.

Prema nekim istraživanjima oko 28 % zaposlenika u EU ili 41,2 milijuna ljudi je pod stresom. A znanstvena istraživanja pokazuju jasnu povezanost emocija, tjelesnih stanja i radne učinkovitosti.

Nadalje, istraživanja ukazuju na to da je 20-30% radnog učinka određeno time kako se ljudi osjećaju radeći u tvrtki, a velik dio karijera „skrene s tračnica” zbog uzroka povezanih s nekom dimenzijom mentalnog zdravlja.

Novi trendovi u području upravljanja ljudskim resursima uključuju: programe upravljanja zdravljem preko smanjenja stresa, prevenciju mentalnog zdravlja zaposlenika, praćenje emocija zaposlenika tokom radnog dana/ radnih procesa, upravljanje zadovoljstvom zaposlenika, programe zadržavanja zaposlenika. Sve navedeno utječe na zadržavanje zaposlenika što je danas jedan od vrućih problema tvrtki.

Koncept duhovnosti temelji se na elementima etike, vrijednosti, motivacije, ravnoteže poslovno-privatno i liderstvu tvrtke. Duhovni pristupi danas sve više oblikuju suvremeno radno mjesto, a Michael Caroll je u svom članku „Neustrašivi na poslu” predložio četiri kategorije:

A. Etički pristup

Etički pristup duhovnosti na radnom mjestu usredotočen je na njegovanje vrijednosti koje nadahnjuju zaposlenike da djeluju u skladu s njima u svojim poslovima i profesijama. Usredotočuje se na vrijednosti koje pokreću poslovne prakse, kao što su učinkovitost, materijalno bogatstvo i konkurencija te gajenje iskrenosti, korektnosti, poštovanja i suosjećanja.

B. Egzistencijalni pristup

Ovaj pristup duhovnosti na radnom mjestu usredotočuje se na pronalaženje i čuvanje značenja u radu i karijeri. Usredotočuje se na društveni aktivizam, očuvanje vrijednog ljudskog aspekta rada i sprečavanje dehumanizacije poslovnih praksi pomažući zaposlenicima da zaštite ono što je značajno i dragocjeno za njih i njihove obitelji.

C. Budistički pristup

Budistički pristup jedinstven je na svoj način s tim da se „prije nego što su počinili dobročinstvo ili neki etički čin ili čin aktivizma, budisti najprije posvete autentičnosti”. Takva se autentičnost za budiste temelji na prakticiranju meditacije svjesnosti, da bismo pomogli drugima, mi kao ljudska bića prvo moramo naučiti vjerovati sebi – imati povjerenje da možemo živjeti nadahnut život bez ogorčenosti i straha.

D. Pristup usmjeren prema Bogu

Stotine organizacija posvećuju svoje vrijeme i resurse za dovođenje duhovnosti s Bogom u središtu na radna mjesta. Uglavnom kršćanske organizacije žele ojačati vjeru zaposlenika u Boga. Zaposlenici rade na pomaganju siromašnima, grade vjerske škole, podržavaju misionarski rad i promiču vjerske/kršćanske vrijednosti u poslovanju.

Druge organizacije usmjerene na Boga baziraju svoje poslovanje na biblijskim temeljima i vrijednostima, na sponzoriranju dobrotvornih akcija, molitvenim sastancima zaposlenika i proučavanju Biblije. Ovaj se pristup uglavnom usredotočuje na širenje vjere i pružanje pomoći onima koji ju trebaju.

Duhovnost i liderstvo na radnom mjestu

SVJESNO LIDERSTVO – LIDERSTVO KAO STANJE SVIJESTI

U kontinuiranom tehnološkom napretku, u neumornoj i ludoj utrci s bržim, većim, jačim… zaboravili smo napraviti važnu razliku između onoga što treba mijenjati i onoga što treba ostati isto. Ovo se posebno odnosi na liderstvo i obrasce funkcioniranja liderstva.

Vrlo ilustrativna je izjava Guanzija, Konfucijeva prethodnika, nastala prije 2500 godina: „Kada se osoba uzdigne na razinu koja nadilazi njezine liderske sposobnosti i vrline, svi će ispaštati.“ Kada promislite o situaciji u vašoj tvrtki, zemlji ili svijetu, brzo ćete shvatiti koliko se moći upotrebljava i kolika je opasnost od loših i nepromišljenih odluka.

Stoga se posljednjih 70-ak godina nastavilo promovirati lidere na visoke položaje u tvrtkama i društvu prvenstveno na osnovu njihovih umno-tehničkih vještina i kompetencija, a pritom zaboravljamo na jasne upute drevnih doktrina koje govore da su istinske liderske sposobnosti i vrline u potpunosti rezultat razvoja svjesnosti pojedinca.

Jesmo li se toga riješili u prošlosti ili nam je danas, više nego prije, potrebna mudrost kako bismo stvorili nove lidere koji će uravnotežiti moć i vrline? Svjesni lider ostavlja si vrijeme za povlačenje u osamu i razgovor sa samim sobom, jer zna koliko je važno da se uravnoteži i smiri.

Znanstvena istraživanja pokazuju jasnu povezanost emocija, tjelesnih stanja i radne učinkovitosti.

Kvaliteta života i rada u velikoj mjeri ovisi o stanju uma. Menadžiranje počinje s umom – um kojim se pravilno upravlja može gotovo bilo čime upravljati. Uzimajući nekoliko minuta svakog dana za vježbanje duhovnih tehnika poput joge, meditacije i jednostavnih vježbi disanja može se ukloniti stres, povećati razinu energije i poboljšati mentalnu jasnoću i kreativnost.

Budimo realni, ego ima značajnu (pokretačku – „doer“) ulogu u businessu. No, gore spomenuti trenuci za uravnoteživanje i smirivanje važni su i za prevenciju predimenzioniranog ega, „ego based thinkinga“ i za, recimo to tako, „uprezanje ega“ u stvaralaštvo.

Vođa „oslobođen predimenzioniranog ega može prakticirati (kada je to primjereno) i koncept Servant Leadershipa koji je došao iz zapadne tradicije i po kojem je glavni cilj vođe služiti. Razlikuje se od tradicionalnog vodstva kome je glavni fokus vođe napredak organizacije. Vođa sluga dijeli moć, prvo postavlja potrebe zaposlenika i pomaže im da se razvijaju i postižu što bolji učinak.

Svjesni lider ostavlja si vrijeme za povlačenje u osamu i razgovor sa samim sobom, jer zna koliko je važno da se uravnoteži i smiri.

Umjesto da ljudi rade da bi služili vođi, vođa postoji da služi. Usredotočuje se na to „Rastu li zaposlenici kao osobe? Postaju li oni, dok ih se „služi” zdraviji, mudriji, slobodniji, autonomniji, sve više kao vođa-sluga?“

Kada vođe preusmjere svoj način razmišljanja i primarno služe, imaju koristi od toga, kao i zaposlenici, time što njihovi zaposlenici osobno rastu, dok organizacija raste zbog rasta zaposlenika i njihovog angažmana. Otkad je nastao takav stil vođenja, brojne različite organizacije su taj stil prihvatile kao svoj način vođenja.

Stoga, liderstvo je stanje svijesti.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads