Zrno – oskarovac među eko imanjima

zrno-oskarovac-među-eko-imanjima
Donosimo priču o eko imanju Zro – najstarijem ekološkom imanju u Hrvatskoj i prvom imanju koje je dobilo EKO – OSKAR za zaštitu okoliša u poljoprivredi i šumarstvu. S tradicijom od 1988. godine, velikom bioraznolikošću na površini od 20 ha, Zrno je jedinstvena oaza u kojoj se ne koriste mineralna gnojiva ni pesticidi. Sa svih strana okruženo je šumom, a nalazi se u malom selu Habjanovcu kraj Vrbovečke Dubrave, 55 kilometara istočno od Zagreba. Da bismo saznali sve što nas zanima o tom raju na zemlji, raz- govarali smo s Davidom Pejićem, direktorom imanja…

Pripremile: Sara Slamić, Lana Milčec
Foto: Zrno

Utjecaj ekološke poljoprivrede na prirodu… i na ljude

Ekološka poljoprivreda ima pozitivan utjecaj na prirodu jer predstavlja održivi način uzgoja hrane koji, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, ne ugrožava ekosustav u kojem se odvija. Korištenje pesticida, mineralnih gnojiva, agresivnih metoda obrade tla i genetski modificiranog sjemena, što su samo neka od obilježja konvencionalne poljoprivrede, ima negativne kratkoročne i nesagledive dugoročne posljedice za opstojnost okoliša i čovjeka u tom okolišu.

Sukladno tome, ekološka poljoprivreda predstavlja alternativno poimanje procesa uzgoja hrane i odnosa prema prirodi koji ju, u tom procesu, ne vidi kao tlo koje treba izrabiti, već kao partnera s kojim treba surađivati. Na vrlo bazičnoj razini ekološki uzgoj hrane omogućuje dugoročnu plodnost tla i tako sprečava nastajanje “mrtvog tla” koje, nakon određenog perioda izrabljivanja konvencionalnom poljoprivredom, više nije sposobno davati prinose.

Na drugoj razini, istraživanja su pokazala da ekološki uzgojene kulture nude određene nutritivne benefite, odnosno veću hranjivost u usporedbi s konvencionalnim kulturama. Naravno, tu je i pitanje izloženosti pesticidima i njihovih ostataka na hrani, koji mogu imati negativne posljedice za boljitak pojedinca, a u slučaju ekološke ili organske hrane u potpunosti su isključene.

Promjena svijesti kolektiva

Ljudi i društvo kao cjelina sve više su svjesni negativnih posljedica industrijalizacije prehrambene industrije i činjenice da u takvom okruženju više ne mogu imati potpuno povjerenje u kvalitetu proizvoda koje konzumiraju. U tom kontekstu, ekološki ili organski proizvod predstavlja jamac kvalitete i pridržavanja određenih kriterija.

Za razliku od termina “ekološki ili organski” čije je značenje zakonski određeno jasnim kriterijima, termin “prirodan” koji se obično navodi u kontekstu hrane nije jasno određen te se zapravo često koristi u marketinške svrhe kako bi potrošaču pružio dojam da je riječ o kvalitetnijem proizvodu. No, budući da jednostavno ne postoji jasna definicija i zakonski okvir vezan uz “prirodnu hranu”, termini “organska”, “ekološka” ili “bio” hrana, kao sinonimi, predstavljaju jedinu pravu alternativu konvencionalnom proizvodu i svojevrsni simbol kvalitete.

Budućnost eko uzgoja hrane u Hrvatskoj

U načelu, gledajući prirodne resurse i kapacitete, da, u Hrvatskoj kao i drugdje u svijetu postoji budućnost za ekološku poljoprivredu. No, pred nama je još dalek put da sustignemo svijet u metodama i praksi te da edukacijom tržišta i pojedinca, nadiđemo određene ukorijenjene predrasude o isplativosti i potencijalu ekološkog uzgoja.

Moje osobno mišljenje je da ekološki uzgoj jest budućnost u generalnom smislu te da se isplati vlastito djelovanje usmjeriti prema tom cilju. U kojem postotku će se Hrvatska kao cjelina opredijeliti za ekološku poljoprivredu ovisi o više faktora, od kojih su neki politički te je o njima teško spekulirati, izjavio je David Pejić na tu temu.

“…ekološki uzgoj jest budućnost u generalnom smislu te da se isplati vlastito djelovanje usmjeriti prema tom cilju.”

Standardi ekološki uzgojenih proizvoda

Ekoproizvod, ekološki ili organski proizvod je proizvod dobiven kroz sustav ekološke poljoprivrede, kontroliran kroz sve faze proizvodnje, prerade, distribucije i trgovine. Da bi se poljoprivredni proizvod ili prerađevina mogli deklarirati kao ekološki, u svom sastavu moraju sadržavati minimalno 95% ekoloških sastojaka.

Biovega grupacija, u sklopu koje posluje i Zrno eko imanje, u svom asortimanu inzistira na proizvodima koji su 100% ekološki, čime premašuje zakonski propisane minimume. Upotreba GMO-a u ekološkim proizvodima je zabranjena.

zrno-oskarovac-među-eko-imanjima

 

Muke po uzgoju i favoriti iz ponude

Kao što bi voditeljica uzgoja na imanju Zrno – Ksenija Piršljin – zasigurno potvrdila, ekološki uzgoj često je mukotrpan proces koji iziskuje veliku posvećenost, značajnu ručnu radnu snagu i konstantno obitavanje i nadzor svih bioloških procesa koji se odvijaju na polju bez obzira o kojoj je kulturi riječ. Što se tiče žitarica, kulture variraju iz godine u godinu no jedno

zrno-oskarovac-među-eko-imanjima

načelo kojem teže je snabdijevanje vlastite proizvodnje vlastitim sirovinama, u sklopu čega od žitarica uzgajaju pir i raž koje zatim melju i pretvaraju u brašno za njihov vrlo popularni kruh Piraž sa smanjenim udjelom glutena.

Iz palete od 50 proizvoda teško je izabrati jednog favorita, no svaka kategorija ima svoje zvijezde. Od kruha se ističe Piraž ili Kayu kruh sa smeđom rižom, od prerađevina poznati Zrno kiseli kupus ili daikon pickles, od sendviča Kayu sendvič s vlastitim seitanom ili tofuom te čo- koladna kocka iz kategorije slastica. U pripremi je nova serija proizvoda u kategoriji slastica koja će biti predstavljena do kraja travnja u odabranim bio&bio trgovinama.

Eko-edukacijski centar

Edukacijski centar koji postoji na imanju Zrno još je iz perioda prijašnje vlasnice Zrna, Zlate Nanić. Otkad je Biovega preuzela Zrno eko imanje, edukacijska funkcija je prebačena te se organizira u suradnji s obrazovnom ustanovom Makronova koja je pionir u promicanju ekološke poljoprivrede i edukaciji o zdravim stilovima života na ovim prostorima.

Makronova organizira dva izleta na Zrno eko imanje u ljetnom periodu uz edukacijski sadržaj, a u budućnosti se planira proširenje ponude i sadržaja.

Inače, 2013. godine Zrno eko imanje proširilo je svoje ruke i do Zagreba, otvorivši prvi i jedini certificirani 100% ekološki restoran u Hrvatskoj, Zrno bio bistro, s jedinstvenom lokalnom veganskom ponudom i direktnom poveznicom s imanjem. U tom pogledu, Zrno bio bistro predstavlja njihovu viziju uspješnog promicanja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj.

Radni dan na imanju Zrno

Započinje laganom tjelovježbom nakon čega slijedi bogati doručak čija je okosnica miso juha s povrćem te Zrno beskvasni kruh u kombinaciji s ekološkim namazima i picklesom. Ostatak dana je nepredvidljivi mozaik dinamičnog kretanja i donošenja odluka s ciljem unapređenja svih proizvodnih procesa na relaciji između Zrno bio bistroa i Zrno eko imanja.

Iznenađenja i nepredvidljive situacije su svakodnevnica na toj relaciji koje treba konstantno balansirati s upornim kretanjem prema ostvarenju dugoročnih ciljeva za što je, pak, potrebna velika doza posvećenosti. Sukladno tome, svaki dan je drugačiji, no uvijek se vrti oko osovine koju čine ekološka hrana i etično poslovanje.

zrno-oskarovac-među-eko-imanjima
zrno-oskarovac-među-eko-imanjima
zrno-oskarovac-među-eko-imanjima

Tajna uspješnog poslovanja

Gledano iz perspektive refleksije na uspjeh Jadranke Boban Pejić i Zlatka Pejića koji su utemeljili i izgradili cjelokupnu priču u zadnjih, sad već, 30 godina – ono što je bilo presudno ostvarivanju tog uspjeha su motivi i primarni ciljevi koji su se uvijek svodili na ostvarivanje specifične vizije boljitka pojedinca i svijeta, a ne na postizanje poslovnog ili financijskog rezultata. U tom smislu, posao postaje alat, odnosno vrsta ekspresije kojom definirate svoju okolinu te ju oblikujete sukladno onome u što čvrsto i strastveno vjerujete.

Za Davida Pejića, sina osnivača, ta vizija, koja uključuje Zrno eko imanje i ekološku poljoprivredu, predstavlja pojedinca koji radi za boljitak svoje okoline te, samim time, postiže vlastiti boljitak i osigurava svoju kvalitetu življenja.

Ekološka poljoprivreda ima pozitivan utjecaj na prirodu jer predstavlja održivi način uzgoja hrane koji, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, ne ugrožava ekosustav u kojem se odvija.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads