ŠLJIVOVICA piće s pričom

šljivovica-piće-s-pričom
Francuzi imaju cognac, Rusi vodku, Škoti whiskey, a Hrvati šljivovicu, rakiju koja najplemenitije čuva odlike izvrsnih plavih šljiva od kojih je načinjena. No, nije to jedino što ona čuva – čuva i 150-godišnju tradiciju. Stoga, Badel 1862 ima veliku i odgovornu ulogu: spojiti dosege moderne tehnologije proizvodnje s uspješnim plasiranjem na svjetska tržišta. Je li uspio? Pročitajmo!

Pripremila: Lana Milčec
Foto: Badel 1862

Badel 1862 svoju je šljivovicu zaštitio kao prepoznatljiv brend, Badel Staru Šljivovicu. Utemeljeno na tradiciji i prokušanim receptima, oslanjajući se na modernu tehnologiju, Badel 1862 proizveo je i druge visokokvalitetne tradicionalne prirodne rakije (Badel Komovica, Badel Travarica i Badel William’s) te pića kojima su one osnova (Badel Orahovac, Badel Medica, Badel Borovnica, Badel Višnjevac i Badel Cherry).

Voćna Badel Stara Šljivovica najpoznatija je rakija Badela 1862. U Hrvatskoj rakija šljivovica ima kultni status koji se može usporediti s onim, primjerice, viskija u Škotskoj. Izvozi se u više od trideset zemalja.

Nosi i brojna svjetska priznanja, primjerice Meddaile d’or Monde selection Institut pour les selections de la qualité Bruxelles 1983., sa Zagrebačkoga velesajma 1983. Zlatnu amforu i 1984., sa Sajma Ljubljana zlatnu medalju 1985. i 2003. te srebrnu 1988. Od 1988. nositelj je uglednoga znaka Izvorno hrvatsko, Croatian Creation, Hrvatske gospodarske komore.

Povijest rakije šljivovice

Na seoskim su se okućnicama, posebice prije sto ili dvjesto godina, u vrijeme obiteljskih zadruga i vrlo brojnih tradicionalnih obitelji, redovito sadili šljivici. Šljive su sađene i kao drvoredi uz cestu, po međama posjeda te kao samostalno drvo u dvorištima. Šljiva je u davno vrijeme značila sigurnost, blagostanje i bogatstvo.

Plodovi su upotrebljavani svježi, kao voće, za kolače i okruglice, šljive su se sušile, od njih se pekao pekmez i džem, a još češće rakija, koja je bila i vrijedna roba za razmjenu, platežno sredstvo. Samo su imućnije kuće imale pecare, posebne prostorije s opremom za pečenje rakije. Sve do 19. stoljeća bile su načinjene od pečene gline, a otad i od kovine, ponajprije bakra.

Vlasnici su ih iznajmljivali za naknadu, na ušur, po kotlu obično litru novopečene rakije. Pjevalo se: Imam muža jedna mu je mana,/ Samo voli biti kod kazana!

šljivovica-piće-s-pričom
šljivovica-piće-s-pričom

Običaji

Šljivovicom se u kontinentalnoj Hrvatskoj rado nazdravlja i dobrome jutru i dolasku na svijet, a njome se i ispraća s njega, za dušu. Kada se dijete rodi, Slavonci imaju običaj zakopati u zemlju demižon, šibljem opletenu veliku staklenku najbolje šljivovice, da bi je iskopali, krasno s ljudima starjelu, otvorili tek za svatovsku zdravicu.

Nisu je zaobišli ni narodni ni umjetnički pjesnici, podjednako je, šljivovicu, našu zaštitnicu, strasno opisujući pićem i za radost i za tugu, lijekom za tijelo i lijekom za dušu. Neki njome s različitim uspjehom liječe intimne nesreće, a mnogi i danas još oblozima od šljivovice skidaju visoku temperaturu, mažu njome otekline i bolna mjesta, piju je protiv prehlade…

Potočena i u najmanjoj čašici, šljivovica je napola omiljeno svakidašnje piće, a napola nacionalni mit. Slavni slavonski pisac Antun Matija Reljković već u 18. stoljeću pjeva: Prez rakije ništa bit nemore.

šljivovica-piće-s-pričom

Rakija… i sva njezina lica

Ime šljivovica otkriva jako alkoholno piće dobiveno destilacijom prevrelog masulja šljiva, rakiju proizvedenu od šljive.

Rakije mogu biti od grožđa, voćne, od voćnog masulja te specijalne. Voćna rakija proizvod je dobiven destilacijom prevreloga masulja voća (s košticama ili bez njih) ili mošta od voća ili soka od voća, destiliran na manje od 86% vol. alkohola kako bi se očuvao izvorni miris i okus destiliranog voća.

Uobičajena je konzumna jačina gotovog proizvoda 40,0% vol. alkohola. Iako se peče od kruške, jabuke, marelice…, tradicionalno je najraširenija i najomiljenija voćna rakija šljivovica. Od davnina se, potječući od divlje, kultiviraju brojne sorte šljive, lat. Prunus domestica, koje se razlikuju kakvoćom, oblikom i bojom plodova, vremenom dozrijevanja, količinom šećera, kiselinama.

Za proizvodnju rakije najbolja je autohtona plava sorta Bistrica, koja joj svojim bogatstvom mirisa i okusa daje nezaboravan užitak. Bistrica ima plav, srednje krupan, elipsast plod zlatnožutoga, čvrstog, sočnog i aromatičnog mesa. Koštica joj se lako odvaja od mesa, izdužena je i rebrasta.

Potočena i u najmanjoj čašici, šljivovica je napola omiljeno svakidašnje piće, a napola nacionalni mit.

 

Neovisno o sorti, na kakvoću ploda šljive umnogome utječu vremenske prilike odnosno klimatski uvjeti za berbe, ali i pravilna njega stabala (orezivanje, zaštita od štetnika i bolesti).

Proizvodnja u Badelu 1862

Badel Stara Šljivovica proizvodi se destilacijom autohtone sorte šljive bistrice. Jedinstveno je piće za svaku prigodu ne samo zbog poštovanja drevne tradicije nego i zbog 150-godišnjega iskustva tvrtki Pokorny, Arko i Patria te moderne, vrhunske tehnologije, najsuvremenije metode i standarda te tajne u načinu pripravljanja, čuvanja i odležavanja.

Kvalitetna se rakija dobiva samo uz puni nadzor i stručnu kontrolu od odabira zdrave sirovine do pravodobne prerade. Time se mogu spriječiti moguće brojne mane rakije, ističe Vesna Jurak, dipl. ing. biotehnologije, direktorica Proizvodnje jakih alkoholnih pića Badela 1862.

Samo šljivovica

Osobine šljivovice ovise o nizu tehničkih operacija pravilnu odabiru zdrave sirovine, mikroflori, uvjetima fermentacije, načinu destilacije i odležavanju. Šljive se beru ručnim tresenjem ili strojevima, u punoj tehnološkoj zrelosti, kada je u plodu najpovoljniji odnos šećera i kiselina. Tradicionalno se to određuje prema izgledu plodova koji postaju mekši, mirišljavi i aromatični, zlatnožuta mesa, a dio im oko koštice potamni.

Potom se – što se u davnini rijetko činilo izdvajaju koštice i dio pokožice te se meso ploda pasira. Time se sprečava ekstrakcija nepoželjnih tvari koje nepovoljno utječu na kakvoću šljivovice. Pasirana kaša tako fermentira oko dva tjedna. Slijedi destilacija koja se može obaviti klasično, u kotlovima u kojima se ne mogu izdvojiti nepoželjne komponente (viši alkoholi, esteri, kiseline…) i u tzv. industrijskoj, gdje se nepoželjne komponente mogu kontrolirano izdvojiti.

Time se dobiva “čišća” rakija, s manje mirisnih komponenti na koje su potrošači “domaćih” rakija navikli, a što ne znači i zaista kvalitetniju rakiju, podsjeća dipl. ing. Vesna Jurak.

Poslije destilacije i laboratorijske analize destilat šljiva može u prodaju sa 40-45% vol. alkohola. Tajnu visoke kvalitete odličnih starih prepečenica stručnjaci nalaze upravo u tome što se prepicanjem koncentriraju aromatične tvari koje im daju prepoznatljiv izvanredan miris i okus zrelih plodova šljive.

Badel Stara Šljivovica destilira se u Vinariji Benkovac, a odležavanjem u bačvama od slavonskoga hrasta poprima svoje konačne karakteristike. Destilat mora odležavati najmanje jednu godinu. Tim postupkom u destilatu nastaje niz fizikalno-kemijskih promjena (ekstrakcija tvari iz stijenke bačve, esterifikacija, promjena boje i bistrenje). Uz ostalo, djelovanjem drva destilat postane tamniji i bistriji. U takvu je odležavanju tajna i karakteristične bistrožućkaste boje i specifične arome Badel Stare Šljivovice.

Badel Stara Šljivovica danas se konzumira i u popularnim koktelima. Dva ukusna koktela – Heathwave i It’s a kind of magic – preporuka su ovoga ljeta, a njihove recepte donosimo u cijelosti.
šljivovica-piće-s-pričom
HEATWAVE

4 cl Badel Hrvatska Stara Šljivovica
15 cl Korlat Syrah / Cuvee Benkovac
2 cl Cointreau
2cl sirupa od jagoda
servirano s narezanim kriškama grejpa, naranče, limuna i limete
u Burgundy čaši s ledom

 

 

 

IT’S A KIND OF MAGIC

4cl Badel Hrvatska Stara Šljivovica
15cl Sauvignon Daruvar
5cl mineralne vode
svježe maline servirane u čaši s ledom

šljivovica-piće-s-pričom

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads