RADIO kao super brend

radio-kao-super-brend

Usputno. Kad bi me netko pitao na koji način slušam radio, to bi bio moj odgovor. No, s obzirom da unatoč tome i dalje znam imena koja stoje iza poznatih glasova nekih radija, isto kao što znam i njihove aktivnosti na društvenim mrežama, rekla bih da je baš to „usputno“ čar radija kao medija – možda nismo ni svjesni koliko je prisutan, koliko nas informira, obrazuje i zabavlja, pa čak i kad peremo suđe ili se odmaramo.

Razgovarala: Petra Sedlanić
Foto: Shutter, Narodni radio, Yammat FM, Antena Zagreb

Dok se moji roditelji godinama drže glazbene linije koja nas za vrijeme svakog ručka prati glasovima prepoznatljivih lokalnih radiostanica, ja zajedno sa svojim digitaliziranim vršnjacima slušam live stream na laptopu ili mobitelu.

Opće oduševljenje u društvu uz vraćanje u djetinjstvo nastalo je kad je prijateljica pronašla retro, možda već i muzejski primjerak radioprijemnika. Osim toga, radio je dobar prijatelj svakog vozača, pa i opuštenijih radnih mjesta.

Načini slušanja i uređaji očigledno su se promijenili, isto kao i publika, a što se mijenja kod radija kao brenda?

Iz stručne i analitičke perspektive

Marina Mučalo, izvanredna profesorica na Fakultetu političkih znanosti, s iskustvom rada, a i znanstvenim pogledom na radio kao medij, osoba je koja zbog dugogodišnjeg aktivnog praćenja radija zna odgovor na to pitanje, između ostalog i iz perspektive sadržaja.

Sa svakim novim medijem pretpostavlja se da će oni prethodni nestati ili pak značajno oslabiti. No radio je i dalje prisutan zbog svojih karakteristika koje ga čine dugovječnim.

„Tajna je u jednostavnosti medija. Riječ je o pasivnoj konzumaciji budući da radio „samo“ slušamo. Samim tim, medij nas ne ograničava u drugačijim i zahtjevnijim aktivnostima, a ipak nam nudi osjećaj uključenosti u svijet oko nas,“ rekla je Marina Mučalo i dodala kako ova karakteristika ima i svojih negativnosti koje su radiju odavno priskrbile status „zvučne kulise“ ili „usputnog medija“.

Naglasila je kako i starosna dob ljudi ima važnu ulogu. „U srednjoškolskoj i studentskoj dobi glazba je izrazito važan identifikacijski element i sami radimo svoje play liste. Odrastanjem i sazrijevanjem više za to nemamo vremena, a često ni motivacije.

Posljedično, u zrelijim godinama prihvaćamo tuđi glazbeni izbor, a sve su nam značajniji i govorni sadržaji jer želimo biti informirani,“ rekla je i zaključila: „Tajna radijskog uspjeha leži u njegovoj stalnoj, ali nenametljivoj prisutnosti te navici slušanja koju razvijamo ulaskom u zrelu dob.“

radio-kao-super-brend

Dok se o ukusima kod sadržaja ne raspravlja jer svatko može odabrati nešto za sebe u izrazito bogatoj ponudi koja je uglavnom potpuno besplatna, u formalnom smislu Mučalo smatra kako je najvažnija karakteristika modernog radija njegova dostupnost, putem frekvencije i putem streama, uz odgovarajuću kvalitetu zvuka.

Programska uniformiranost ponajprije je posljedica manjka vizije ukupnog razvoja radijske scene, ali i potrebe ili hrabrosti za različitošću.

„Ponuda komercijalnih FM radija u Republici Hrvatskoj izuzetno je bogata, možda čak i pretjerana s obzirom na gospodarsku snagu našeg tržišta. Krajem 2017. godine, kod nas program emitira oko 140 FM radija, od čega svega osam neprofitnih,“ rekla je te naglasila da tom broju treba dodati još osam regionalnih i tri opća radijska kanala Hrvatskog radija.

Zborno pjevanje staromodnog izričaja

„Sadržajno gledano, većina komercijalnih programa izrazito sliče jedni drugima tako da domaća radijska scena djeluje poput zbornog pjevanja s ponekom light&fast temom. Programi Hrvatskog radija, s druge strane, većinom su izrazito staromodnog radiofonskog izričaja. Između te dvije vrste potpuno suprotnih poimanja radijskog medija i sadržaja, nema ničeg.

Mišljenja sam da vrijeme u kojem živimo, a osobito naša mlada demokracija, traže (i) drugačije sadržaje. U tom bi se grmu moglo skrivati i eventualno brendiranje nekog od FM radija. Nažalost, ovakva programska uniformiranost ponajprije je posljedica manjka vizije ukupnog razvoja radijske scene, ali i potrebe ili hrabrosti za različitošću. Šteta“, zaključuje Mučalo.

Svakom je brendu potrebno konstantno održavanje kvalitete, ali i nužnost prilagodbe promjenama. Superbrands Hrvatska odabrao je tri radija koji rade na svojoj različitosti, a ističu se i po drugim kriterijima za dobivanje Superbrands znaka; pouzdani su, kvalitetni te ostvaruju emocionalni učinak, čak i izvan samog studija.

Kao dobar primjer funkcionalnosti i ispravnosti njihove neformalne komunikacije brenda navodi Yammatovo koje se, kako kaže, iz prvobitno zamišljene rođendanske proslave odmetnulo u smjeru društvenog događaja za koji se danas traži što više karata.

Nove perspektive na Yammat(ov)u

Na pitanje kakav mora biti radio 21. stoljeća, direktor Yammat FM-a Alen Balen, u šali odgovara – ugašen. „Radio 21. stoljeća, kao uostalom niti bilo koji drugi medij tog stoljeća, ne smije biti imun na promjene koje se događaju svjetlosnim brzinama. Kako medij, tako ni društvo u kojem medij djeluje i radi“, rekao je Balen i dodao da medij treba biti praktičan, proaktivan i nuditi svojoj zajednici nove perspektive u razmišljanjima.

„Yammat FM to postiže programskim povezivanjem Zagreba s drugim velikim europskim gradovima; nas zanima na koji se način društveno relevantna pitanja komuniciraju u Kopenhagenu, Berlinu, Amsterdamu ili Beču; mi želimo shvatiti, ali i primijeniti dio najboljih europskih i svjetskih iskustava i u svom radu“, ističe.

Kao dobar primjer funkcionalnosti i ispravnosti njihove neformalne komunikacije brenda navodi Yammatovo koje se, kako kaže, iz prvobitno zamišljene rođendanske proslave odmetnulo u smjeru društvenog događaja za koji se danas traži što više karata.

„Veseli nas činjenica da smo se, unutar kratkog roka i u ozbiljnoj tržišnoj konkurenciji, uspjeli pozicionirati kroz Yammat i Yammatovo kao svojevrsno medijsko osvježenje, za koje publika u Hrvatskoj itekako postoji. U Hrvatskoj, ali i šire“, zaključuje.

Narodni: FM signal postao je stil života

Programski direktor Narodnog Dario Antunović smatra kako je način života postao apsolutno drugačiji pa je i promjena medija nužnost: „Radio prati slušatelja kroz dan i kroz život, a da bi opstao, morao se mijenjati ili se pretvoriti u nostalgičnu naviku starijih slušatelja“. Dodaje kako je radio prvi prepoznao da je stiglo novo vrijeme – vrijeme konstantnih promjena, s kojima se Narodni uhvatio u koštac pa tako ove godine rade na digitalizaciji.

„To će otvoriti niz novih mogućnosti, ali i savršeniji zvuk. Narodni je danas na svim društvenim platformama ne u reklamnom, nego u interaktivnom obliku“, rekao je.

Osim toga, Narodni je ove godine dobio i novi vizualni identitet i inovativnu mobilnu aplikaciju. „Koncept ‘Narodni – radio koji te sluša’ osmislila je jedna od najnagrađivanijih hrvatskih reklamnih agencija Bruketa&Žinić OM, a temelji se na povezivanju trenutnog raspoloženja slušatelja s vizualnim identitetom radija i glazbom koja se pušta.

Slušatelji tako uz pomoć mobilne aplikacije Narodnog i na web stranici narodni.hr imaju priliku utjecati na promjenu glazbe, ali i logotipa radija“, rekao je Antunović te pojasnio kako se promjenjivi logotip radija manifestira u pet različitih boja koje su povezane s pet različitih raspoloženja. „Slušatelj Narodnog može slušati i posebne ‘mood’ kanale ovisno o trenutačnom raspoloženju“, objašnjava.

Najslušaniji radio u Hrvatskoj

„Narodni je već 20 godina najslušaniji radio u Hrvatskoj, sviramo ‘najbolju domaću glazbu’,
a brend nastavljamo izgrađivati stavljajući slušatelja u središte i okrećemo priču – oni ne slušaju samo nas, mi prije svega slušamo njih“, ističe Antunović te dodaje da slušatelji odluču- ju koju glazbu žele slušati, a kad nisu u prilici slušati radio, s njima se druže na društvenim mrežama.

„Radio je odavno prestao biti FM signal, danas je radio stil života“, zaključio je.

Antena Zagreb: od prvenstveno glasovnog medija do dobrodošle vizualne komponente

Iako su se razvitkom tehnologije navike ljudi promijenile, programska direktorica Antene Zagreb Katarina Sučić, smatra kako je jedna stvar ipak ostala ista – potreba ljudi za pripadanjem. Smatra kako je radio oduvijek bio intimniji te da se niti s jednim medijem ne možete povezati kao s radijem: „Na radiju su pjesme koje volim, voditelji koji me razumiju i znaju kako provodim dane“.

radio-kao-super-brend

U povezivanju sa slušateljima, tehnološki im napredak predstavlja korak naprijed. „Na Anteni Zagreb sa slušateljima činimo zajednicu jer dijelimo iste vrijednost, i na FM-u, i na Facebooku, Instagramu i Twitteru. Nama je pojava društvenih mreža i pametnih telefona dobrodošla jer više nismo samo zvuk, možemo dati i sliku.

Antena Zagreb u posljednje vrijeme pokušava razvijati video sadržaj, tj. radijskim sadržajima dajemo tu vizualnu komponentu“, rekla je Sučić i kao najbolji primjer navela Bullhit Antene Zagreb koji na Youtubeu ima milijunski broj pregleda.

Smatra da iako prije 10 godina video na radiju nije bio opcija, danas je neizbježan. „Sve što radimo trudimo se zabilježiti kamerom, od uređenja vrtića u našoj društveno odgovornoj akciji „Za ljepši grad“ do rođendanskih koncerata s Gibonnijem i Parnim valjkom za naše najveće fanove“, rekla je.

„Mislim da radio od svih medija najbolje koristi tehnološke trendove. Ima originalan sadržaj koji možemo plasirati publici na različitim platformama“, rekla je te zaključila kako se trendovi mijenjaju velikom brzinom, ali radio će ih sigurno pratiti i koristiti kako bi ostao medij broj jedan.

Na Anteni Zagreb sa slušateljima činimo zajednicu jer dijelimo iste vrijednost, i na FM-u, i na Facebooku, Instagramu i Twitteru.

Recept za emociju

Pa, kakav je dakle, radio kao brend, danas? Ono što ga obilježava i održava je jednostavnost, nenametljivost, ali stalna prisutnost. Uvijek se možemo osloniti na svoj omiljeni radio – dočekat će nas glazba koju je netko odabrao po našem ukusu, prepoznatljiv voditeljski glas te relevantne informacije i nove perspektive gledanja na njih. Digitalizacijom se, osim kvalitete samog zvuka, poboljšava i učvršćuje i emotivni učinak, bez kojeg nema brenda.

Emocija koju svaki radio želi izazvati kod svojih slušatelja je – povezanost. Prijateljstvo, ugoda, međusobno uvažavanje. Zajednica se osim na društvene mreže koje su omogućile da i radio sluša slušatelje, seli u stvarni prostor, koji je društveno odgovoran i/ili zabavan.

Održavanje kvalitete sadržaja, kao i odnosa sa slušateljima, prema vlastitoj originalnoj priči svakog radija i uz praćenje trendova i prilagodbu promjenama, recept su za uspješan brend radija koji će svakako izroditi kraljicu svakog brenda – emociju.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads