NLP u službi efikasnosti i efektivnosti

Razgovarala: Lea Brezar
Foto: Ivan Petrić

dipl.ing. Ivan Petrić, NLP trener i coach

Brendiranje je danas postalo zahtjevan posao, jednom riječju umijeće. Za ostvarivanje dobrih rezultata, brend menadžeri i kreativci trebaju imati mnoge vještine i znanja. Znanje ćemo ostaviti po strani i pozabaviti se vještinama i praktičnim alatima za nadvladavanje poteškoća u kreativnosti koje se često dogode.

Koji su to praktični alati za podizanje razine kreativnosti u osoba koje rade u kreativnim odjelima?

Ja bih tom pitanju pristupio na malo drugačiji nacin i razmišljao bih kako povećati efikasnost i efektivnost osoba koje rade u kreativnim odjelima. Pretpostavka je da bi se na kreativnim poslovima trebali zapošljavati kreativne osobe, jer u protivnom imamo “krivu osobu na krivom mjestu u krivo vrijeme” tj. onog malog koji Perinog koji samo što nije završio ili rođaka koji bi sigurno to volio raditi, a i treba mu malo vremena da se snađe u Zagrebu i stane na svoje noge. To je kao da idete raditi vino od bundeve. Tehnološki je moguće ali je pitanje isplati li se. Idemo sad na pitanje konkretnog rada s ljudima u kreativnim odjelima. Po mome, kreativnost je u prvom redu stanje uma, a njeni najveći neprijatelji su strah i stres jer oni potenciraju brza rješenja i potiču predvidiva ponašanja tj. korištenje starih isprobanih obrazaca. Dosta osoba se naviklo da im mozak radi brže i stvarno budu produktivniji s tim da su rezultati često kombinacija različitih vecć korištenih rješenja. Što često i nije loše, međutim u situacijama kada se traži stvarno novo i kreativno rješenje takav način rada je najčešce kontraproduktivan i onda upadamo u zatvoreni krug kreativne blokade, frustracije i loših rješenja. Za takve prigode koristim metode za ulazak u tzv. “flow & peak performace state” koji kreativce dovode u produktivno stanje u kojem nisu blokirani i mozak im radi na optimalan način. To su alati koji omogućuju ljudima da koriste sve svoje potencijale i koriste ih od vrhunskih sportaša do NASA-inih pilota. Drugi dio, koji je često važniji za kreativne osobe, je dati im strukturu koja im može pomoći da kreativne ideje provedu u djelo, tj. da ideje ne ostanu samo ideje u oblacima. Tu su se u praksi odličnim pokazali alat poput Disneyevog procesa kreativnosti ili modela neurologičkih razina.

Na vašim radionicama postoje razni programi; koji bi mogao podići razinu efikasnosti u timovima?

Pored standardnih radionica s temama koje obrađuju postavljanje ciljeva, vremensko organiziranje, komunikaciju,… koristim i druge oblike rada u rasponu od team buildinga do team coachinga. U radu s menadžment timovima, potonji se pokazao učinkovitijim. Izvrsne rezultate polučili smo kombinacijom zajedničkog treninga cijelog menadžment tima i individualnog coachinga kroz period od cca jedne godine. Na taj način su svi u timu dovoljno dugo uključeni u proces da postignu trajne promjene a teme se još dodatno prolaze u skladu s njihovim konkretnim situacijama i potrebama. Kod većih, mješovitih timova, jako dobre rezultate postigli smo kombinacijom workshopa i team buildinga.

Hrvatska je vrlo specifično tržište, gledajući iz kuta kreativnosti. Ono što strani brendovi komuniciraju u svojim kampanjama tj. hrabrost koja se očituje u njima, malo koji brend ce se odlučiti napraviti u Hrvatskoj. Smatrate li da smo zatvoreni za nove ideje i zašto je ljudima novo uglavnom neprihvatljivo. Ima li to veze s mentalitetom ili nekim drugim čimbenicima?

Naše ponašanje, kao i mentalitet, je produkt okolnosti u kojima se razvijamo. Imao sam priliku voditi treninge na kojima su pored ostalog bili prisutni i polaznici iz Zapadne i Istočne Njemačke rođeni neposredno nakon pada Berlinskog zida, dakle u istoj zemlji. Zapadni Nijemci su se ponašali kao Austrijanci, Englezi i Norvežani, a Istočni kao Rumunji, Moldavci i Kazahstanci. Nagrada za individualnost, poduzetnost i hrabrost na Zapadu je bilo napredovanje, a na Istoku višegodišnje upoznavanje Sibira ili slabije naseljenih jadranskih otoka. Svako društvo kažnjava kršenje normi. Autoritarna društva uvode puno pravila – normi čije kršenje drakonski kažnjavaju. Vladavina birokracije i represivnog aparata, teror straha. A znate kako se kaže, tko se jednom opeče… Mislim da smo mi sada u nekoj međufazi gdje su nove generacije sve otvorenije za nove ideje i same generiraju alternativna rješenja, a starije koje još uvijek dominiraju u upravljačkim strukturama i kod sebe imaju poluge (norme, represivni aparat i financijska sredstva) teže zadržavanju strogog stanja i zbog toga teže prihvaćaju novo. U pozadini toga je njihov strah od gubitka pozicije i benefita i to rješavaju tako da drugima utjeruju strah u kosti. Pitanje je samo koliko će ta tranzicija trajati. Ako bismo gledali biološke zakone, onda bi to bilo još nekih desetak godina.

S obzirom da je važnost ulaganja u edukaciju zaposlenika, pogotovo u “soft skills” izuzetno važna za poslovanje, imali smo priliku ispitivati tržište prilikom organizacije jedne velike konferencije. Pokazalo se da korporacije češće ulažu u TOP menadžment. Kakva su Vaša iskustva?

Moje iskustvo je da TOP firme ulažu u sve djelatnike. Imam priliku surađivati s OMV-om u različitim projektima. OMV se pozicionirao kao premium brend i ima vrlo jasnu viziju i strategiju kako tu poziciju ostvariti i zadržati. Pri tome je jedan od bitnih segmenata kontinuirana edukacija svih djelatnika, od menadžera do svakog zaposlenika na benzinskom servisu. Slično iskustvo imam i radu s drugim uspješnim internacionalnim kompanijama. Svejedno je radi li se o telekom i farmaceutskoj industriji. U prvim trenucima krize te su aktivnosti bile nešto reducirane, međutim vrlo brzo su se stvari vratile na uobičajenu razinu. To je jednostavno dio korporacijske kulture i uopće se ne dovodi u pitanje. Onaj dio gdje su promjene uočljive je sam način provođenja edukacija. Jedno vrijeme je čak postojala tendencija potpunog prelaska na online edukaciju ali se shvatilo da to ne daje dovoljno dobre rezultate. Danas se kao optimalni model uzima blended learning pristup koji je spoj online dijela i treninga uživo.

U stvaranju trendova i noviteta, te radu u marketingu i odnosima s javnošcu potrebno je rušiti predrasude i pokušati biti objektivan te se odmaknuti od stava “najpametniji/ a sam”. Kako se probijaju predrasude i može li se prakticiranjem NLP-a postati otvoreniji prema novim pogledima u poslovanju, prijemčiviji za nove ideje ili smanjiti razinu egoizma u nama?

NLP nam daje mnoštvo konkretnih, primjenjivih i učinkovitih modela i tehnika ali ono u čemu je njegova glavna snaga je upravo promjena percepcije i povećanje mentalne fleksibilnosti. NLP nije nastao tako da je netko rekao „ja sam najpametniji i ja znam najbolje i sada ću vam reći što je ispravno“, već su njegovi kreatori tražili uspješne ljude i proučavali ih i na osnovu toga napravili te modele i tehnike. Dakle, bazični stav u NLP-u je, ako postoji problem – potraži nekoga tko ga je već uspješno riješio i otkrij u čemu je tajna njegovog uspjeha. Rekli bismo, radi pametnije a ne jače. Uopće nije važno čija je to ideja, već kakve rezultate ostvarujemo. A što se tiče Ega, on je stari lukavac i najjači je kad misliš da ga nemaš. U krajnjoj liniji ako si manipulator, s NLP-om ćeš biti još bolji manipulator. Ali isto je i s molitvom i meditacijom. Manipulirat ćeš i dalje, samo ćeš mirnije spavati.

Kako se postaje NLP praktičar i što je presudno da bismo bili dobri u tome?

NLP praktičar se postaje tako da se završi NLP prakticarski trening 🙂 Da biste postali izvrsni u tome, potrebno je zadovoljiti tri preduvjeta. Prvi je koliko je polaznik voljan sudjelovati u procesu koji uključuje rad za vrijeme samog treninga i između pojedinih modula? Hoće li i koliko koristiti dodatne video, audio i ostale materijale? Drugi bitan faktor je trener koji prenosi znanje. Ima li iskustva u radu i primjeni NLP-a ili je to samo teoretsko znanje? Ima li i drugih znanja i iskustava van NLP-a koja mu omogućuju bolje povezivanje NLP-a s različitim poslovnim i privatnim situacijama? Ima li znanja, sigurnosti i energije da zaokupi nečiju pažnju i provede ga kroz proces transformacije? I na kraju, ali ne manje važno, postoje li dovoljno kvalitetni materijali koji mogu poduprijeti cijeli proces?

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads