Mijenjati svijet poezijom

Prvi put sam se susrela s „Jutrom poezije“ kada sam počela potragu za izdavačem svoje zbirke pjesama. Ova se manifestacija održava pola stoljeća, još od ere Tingl Tangla kada su se u tom zagrebačkom kafiću okupljali poznati hrvatski pjesnici. Njihovi pjesnički dvoboji – genijalno osmišljeno ”ratovanje” poezijom, izražavanje opjevanih stavova, ljubavi, boli i frustracija u određenom vremenu, preživjelo je sve – pedeset i tri godine pjesništva danas se održava u jednom dobro poznatom zagrebačkom kafiću u Basaričekovoj ulici – Kod Žnidaršića.

”Jutro poezije” koje svake subote u podne okupi poznate autore, poetske boeme, neafirmirane pjesnikinje i pjesnike i potiče ih da izađu ”iz svojih riječi” i naglas recitiraju zapisane osjećaje i misli. „Jutro poezije“ koje točno u podne započinje svoj recitalski krug, ne da su se tek osamdesetih godina  prošlog stoljeća u New Yorku, Londonu i Amsterdamu, počeli okupljati pjesnici s istim ciljem.
FRIKK donosi novo vrijeme U ovom brzom vremenu izmjene trendova, sadašnji voditelj ”Jutra poezije”, pjesnik, pisac, dramaturg i glumac Robert Roklicer, osnivač udruge FRIKK kaže: ”Prateći suvremene trendove u kulturi i umjetnosti, “Jutro poezije” je angažiralo na svojim redovnim tribinama glumce, glazbenike, izložbe slika, live snimanja, nakladništvo itd. S obzirom na to da je domet  djelovanja bio toliko velik, u skladu sa zakonima o udrugama registrirao sam FRiKK (Film, radio, kazalište i književnost) koji po svome statutu sada može osim žive pjesničkeriječi na tribinama, ali i šire, prezentirati i ostale ogranke književnosti i umjetnosti.” zove se jutro prema dobu dana, već podsjeća na veličinu jednog od najpoznatijih pjesnika svih vremena, koji se proslavio objavljujući svoju poeziju u časopisu ista imena – Sergeja Jesenjina.

Piše: Lea Brezar
Fotografija: Shuterstock, Brend Kultura, Julius Meinl

Prva svjetska tribina poezije

Kulturna tribina „Jutro poezije“ koja je zahvaljujući nekolicini hrvatskih pjesnikinja i pjesnika – Vesna Parun, Gustav Krklec, Vjekoslav Mayer, Salih Alić, Berislav Nikpalj – osnovana davne 1964. godine, danas je jednako poznata i posjećena – gotovo uvijek se traži stolac više. Iako zanemarena od medija kao i većina niskobudžetnih događanja, ova je kulturna tribina preživjela sve oscilacije koje je donijelo vrijeme, a jedan izvjestan period uživala je boemski imidž. Ono što malo tko zna je da je “Jutro poezije” prva svjetska tribina poezije te da su se tek osamdesetih godina prošlog stoljeća u New Yorku, Londonu i Amsterdamu, počeli okupljati pjesnici s istim ciljem.

FRIKK donosi novo vrijeme

U ovom brzom vremenu izmjene trendova, sadašnji voditelj ”Jutra poezije”, pjesnik, pisac, dramaturg i glumac Robert Roklicer, osnivač udruge FRIKK kaže: ”Prateći suvremene trendove u kulturi i umjetnosti, “Jutro poezije” je angažiralo na svojim redovnim tribinama glumce, glazbenike, izložbe slika, live snimanja, nakladništvo itd. S obzirom na to da je domet djelovanja bio toliko velik, u skladu sa zakonima o udrugama registrirao sam FRiKK (Film, radio, kazalište i književnost) koji posvome statutu sada može osim žive pjesničke riječi na tribinama, ali i šire, prezentirati i ostale ogranke književnosti i umjetnosti.”

Nakon smrti Saše Meršinjaka, Robert Roklicer izabran je kako bi preuzeo organizaciju ovog kultnog događanja. Svjestan kako novo vrijeme nosi neke nove trendove, FRIKK – Udruga filmskih, radijskih, kazališnih i književnih umjetnika osnovana je s ciljem umrežavanja svih zainteresiranih koji bi u nekom trenutku poželjeli proširiti svoj krug djelovanja i posegnuti za nečim novim – primjerice postaviti svoj roman na kazališne daske. Udruga svojim kanalima potiče umrežavanje te dijeli sve bitne informacije o događanjima, suradnjama te natječajima relevantnim za svoj djelokrug.

Financijska potpora

Preživjeti bez financijskih sredstava priličan je izazov, u prilog tome idu okolnosti da je ova tribina održavala boemski duh što ju je držalo neovisnom, ali ne i autsajderskom. Prepoznataje od institucija koje su joj svojevremeno, iako danas to više nije tako, dodjeljivale sredstva za kulturne nagrade u svijetu poezije. „Jutro poezije“ ustanovilo je dvije književne nagrade: ”Ružica Orešković“ koja se dodjeljuje za prvu knjigu pjesama i ”Josip Sever” za pjesničku knjigu godine. Svijet poezije u Hrvatskoj još uvijek izdavačimane znači mnogo – autore se ne prepoznaje iako mnogi od njih u sebi skrivaju golemi potencijal. Možda je to tako baš zato što izdavači ne vide da i poezija može postati brend, a brendovi se grade dugoročno, te da se investicije isplate nakon nekoliko godina. Hrvatska poetska scena zaslužuje svjetla pozornice, a ne samo boemski štih. No, dokkulturnjaci spavaju, neki brendovi prepoznaju da je poezija upravo “najkraći put do srca”, vjeruju da svatko u sebi skriva pjesnika te vjeruju da se poezijom može mijenjati svijet.

Brend koji voli poeziju

Globalna inicijativa promocije poezije sletjela mje na krilima jednog brenda i u Hrvatsku. Julius Meinl, koji je inspiraciju našao u poeziji, šalicu tog najdražeg nam napitka povezao je s najljepšim stihovima i tako zavrtio genijalnukampanju koja već niz godina na svjetski dan poezije, 21. ožujka plijeni pozornost diljem svijeta pa i u hrvatskim gradovima. Taj dan je dozvoljeno platiti kavu nečim što nije novac, a mnogi će se složiti da motivira i pokreće vjerojatno i brže – pjesmom. Julius Meinl svoju je kampanju ”Poetry for change” lansirao 2013. u Bukureštu s poetskom podzemnom željeznicom
koja je zaživjela i u Zagrebu – pet tramvaja prepunih pjesama, zatim suradnjom s britanskim konceptualnim umjetnikom Robertom Montgomeryjem koji svoje stihove rezbari u drvetu, obasjava svjetlima i postavlja na bilboarde, kako bi poeziji dao glas naglašavajući pritom snagu i umjetnost riječi.

U jednom od prošlih brojeva Brend kulture pisali smo o brendovima koji mijenjaju svijet, pa je tako kampanja koja dolazi iz čarobnog svijeta kave zasigurno jedna od velikih ideja koje nadahnjuju. “Na jedan dan inspirirali smo ljude da započnu pokret protiv materijalizma. Koristili su najnježnije oružje na svijetu: poeziju. Ljubitelji kave u 1153 caffe barova iz 27 zemalja platili su svoju kavu stihom i svi entuzijasti socijalnih mreža popratili su kampanju službenim hashtagom kampanje, #PayWithAPoem.”, kažu u Julius Meinlu.