Kreativna riznica, riznica kruženja

Kreativna riznica, riznica kruženja

Kreativna riznica možda nije najvažniji no zasigurno je najveći volonterski događaj Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Piše: Lea Brezar
Foto: Dhar media

U Potpuno posvećena misiji protekla dva dana provodim u Osijeku. Pozvana sam na jedan od najvažnijih događanja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku – Kreativnu riznicu. Možda i nije najvažniji no zasigurno je najveći volonterski događaj ovog fakulteta. 70 studenata marljivo priprema i organizira program pod koordinacijom stručnog tima profesorica Jasne Horvat, Josipe Mijoč, Ane Zrnić i Dore Radl Čućić.

Što je Kreativna riznica?

Projekt koji okuplja 12 sektora kreativne industrije koji se povezuju u niz predavanja i radionica s ciljem približavanja vrijednosti, teorije i realizacije pojedinih projekata, kojima je zajednička točka upravo kreativa.

Kreativna riznica, riznica kruženja

12 sektora kreativne riznice

Svi projekti kreativne riznice, a posebice onaj za koji je Institut Andizet (Udruga profesora i studenata) u 2018. dobio nagradu FUL KULTURNO kreću se kroz 12 sektora kreativne industrije.

Tako smo na panelu „Superbrands u kulturi“, imali prilike pogledati film „Vilijun“ prema istoimenom romanu, te doživjeti to povezivanje tih sektora. Nagrađeni „Hepening Vilijun“ projekt je otvaranja Hrvatske prema Kini, kroz roman i priču Marka Pola koji Hrvatsku predstavlja Kublaj Kanu kroz četiri hrvatska simbola: kockovlje, glagoljica, troplet i ime Hrvat, te žene vile koje u njemu žive.

Počevši od pisane riječi, kojom je otvoren prvi sektor kreativne industrije – Knjiga i nakladništvo zatim nastavljajući kroz sektor Izvedbene umjetnosti, u kojem su korištena umijeća iz kazališne produkcije, nakon toga Audiovizualne umjetnosti, Dizajna, Vizualnih umjetnosti, novih medija što su ih u Andizetu vješto isprepleli promovirajući roman „Vilijun”.

Kreativna riznica, riznica kruženja

Koristeći nove tehnologije ovaj roman i danas živi, ne samo jer ga čitamo, već jer ga oživljavamo koristeći QR kodove koji se nalaze na njegovim stranicama. Nadalje u sektoru Baštine stvoren je arhiv „Topoteka vilijun“ koja u sebi obuhvaća materijalne dokaze o nastanku projekta.

Arhitekturu susrećemo na Kreativnoj riznici kroz murale glagoljice u Auli glagoljice fakulteta te kroz leptire koji simboliziraju upravo Put svile.

Kreativna riznica, riznica kruženja

Kreativno kruženje

Strategija kruženja koja je u ovom slučaju korištena kako bi se projekt nadopunjavao i rastao, studentima koji su imali prilike biti dio ove priče zasigurno je pokazao nove načine i važnost sinergije svih postojećih sektora kreativne industrije.

U kratkom intervjuu koji sam dala prije panela rekla sam kako nemam očekivanja od ova dva dana jer se zapravo prvi puta susrećem s projektom. Danas, par sati pred samo krunu događanja i predstavljanje novog romana Jasne Horvat „Osvojski“ (Naklada Ljevak), odgovorno tvrdim da je Kreativna riznica kompleksan projekt koji će svim studentima biti odličan uvod u buduće poslovanje u kojem god tržišnom sektoru ekonomije ili kreativne industrije budu željeli raditi.

A ponajviše dokazuje kako unatoč iseljavanju mladih u Hrvatskoj možemo uspješno zakoračiti, realizirati i održati svaki biznis.

Izdvojit ću primjer s predavanja Marijane Bošnjak, CEO Kinematografi Osijek d.d., „Think Global – Act local“ u kojem je iznijela primjer kina Urania koje je u prošloj godini primjenjujući novu poslovnu strategiju (za potrebe članka nazivam je strategijom „osobnog pristupa“), doživjelo rast poslovanja.

Čista petica

U svakom slučaju EFOS se može ponositi sinergijom koju ovaj projekt nosi već niz godina, te što je primjer na koji način ekonomija nalazi put do kreativnosti tako izlazeći iz konteksta klasičnog učenja. Kreativna riznico, od mene dobivaš čistu peticu!

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads