Digital Takeover – vrijeme je za istinu!

Digital-takeover-vrijeme-je-za-istinu

Vrijeme je za istinu ili u punom nazivu ”It’s time for the truth: Digital advertising metrics explained” naziv je samo jednog panela Digital Takeover konferencije, na kojem će sudjelovati mnogobrojni posjetitelji, znatiželjnici za aktualne trendove i promjene koje očekuju digitalni svijet.

Ususret najvećoj regionalnoj konferenciji, u organizaciji 24sata, sa glavnim urednikom Goranom Gavranovićem, razgovarali smo o mogućnosti potpune digitalizacije, pojasnili gdje je tu kvaliteta, ne izostavljajući temu općenitog stanja u medijima kod nas. Kako je Emil Zola rekao: ”Istina je krenula; ništa je više ne može zaustaviti.”

Razgovarala: Josipa Celinić
Foto: 24sata

Je li potpuna digitalizacija medija moguća, neizbježna?

I na jedno i na drugo pitanje odgovor je i da i ne. Digitalizacija medija je proces koji je nezaustavljiv, a i ne treba ni biti zaustavljiv. Prije svega jer on korisniku medij čini mnogo dostupnijim, lakšim za konzumaciju, privlačnijim, razumljivijim i omogućava mu izravnu i neposrednu komunikaciju sa medijem.

Dakle potpuna digitalizacija medija je i moguća i neizbježna. No to ne znači da mediji neće postojati van digitalnog svijeta. Niti da bi to bilo dobro.

Svaki brand, pogotovo medijski brandovi, trebaju svoje opredmećenje, trebaju nešto opipljivo, trajno i nepromjenjivo. U tom smislu dio medija će se potpuno digitalizirati, te time svjesno riskirati da ne budu opredmećeni van digitalnog svijeta, dok će se dio medija odlučiti postojati i van digitalnog svijeta.

Vjerojatno će u nekom obliku dio medija svjesno odlučiti da uopće ne postoji u digitalnom svijetu. Teško je predviđati budućnost, pogotovo jer se tehnologije mijenjaju u velikim skokovima te sve implikacije novih tehnologija postaju jasne tek nakon dugo vremena, a da ne govorimo da su društvene znanosti – pravo, sociologija, psihologija itd. uvijek korak iza tehnologija, tumače ih kada su one već na rubu novih promjena.

Velika medijska operacija

Ako se prisjetimo one stare izreke da ”stare navike teško umiru”, možemo li zaključiti da će print mediji uvijek imati svog kupca? I hoće li on u budućnosti moći biti profitabilan?

Ne možemo tako nešto zaključiti. U proteklih deset godina vidjeli smo kako navike ustvari jako brzo umiru, deset godina je u svijetu medija gotovo ništa, a promjene koje su se dogodile su enormne, pogotovo u navikama korisnika. Ono što možemo reći je da se narav ljudi, njihova suština teško ili nikako ne mijenja, te će u tom smislu uvijek postojati potreba za predmetom.

Print mediji preživjet će ove promjene i biti će profitabilni ili barem na pozitivnoj nuli. Ali ne svi. Točnije, preživjet će samo oni najbolji.

Vjerojatno kao ekstenzija branda u fizičkom svijetu. Kao izlog onog najboljeg što brand daje na način koji je korisniku najrazumljiviji i najjednostavniji za korištenje, te označava trajnu i nepromjenjivu vrijednost branda.

Dakle, dio print medija bit će profitabilan i preživjet će u kombinaciji s drugim platformama istog branda. Samostalni print mediji mogući su u određenim nišama. No to su sve ustvari pretpostavke.

Vjerujem da print ima budućnost kao izlog branda i njegovo opredmećenje, dapače, da je kao opredmećenje branda i njegov izlog nužan i neophodan.

Osim digitalnog razvoja i njegove sveprisutnosti, modernizacije i lakše komunikacije s korisnikom, možemo li izdvojiti neke razloge zbog kojih se digitalizacija medija odvija? Ima li takva organizacija medija cilj i u smanjenju troškova?

Tu je stvar vrlo jednostavna, publika je tamo, medij ne može biti negdje gdje publike nema. Točka.

Smanjenje troškova je također mantra koja se često ponavlja kod digitalizacije, točno je da se digitalizacijom smanjuju troškovi, no istraživačka priča, sadržaj i kvaliteta uvijek jednako košta, točnije košta još i više, jer u sveprisutnosti svake informacije (koju ujedno čini i gomiletina smeća) moraš se nametnuti kvalitetnim istraživačkim radom i kvalitetnim sadržajem. A to danas košta više nego prije nekoliko desetljeća. Prije svega zato što se vrijeme ubrzalo, a za kvalitetan novinarski rad potrebno je i vrijeme, i to košta.

Smanjenje troškova očituje se u tehničkom dijelu koje većina novinara i urednika nikad i nije bila osobito svjesna, troškovi novinarstva ustvari rastu. I trebaju rasti. Kvalitetno novinarstvo je posljednja linija obrane civilizacije, to se danas jasnije vidi nego ikad u povijesti.

Velika medijska operacija jednostavno košta, i koštat će i više.

Digital-takeover-vrijeme-je-za-istinu

Kvaliteta i dodatna kvaliteta

Činjenica je da i danas tradicionalni mediji uspješno drže korak s digitalnim medijima, iako se očekuje njihovo otežano poslovanje s vremenom. Kako im uspijeva držati korak s tehnologijama modernog doba?

Upravo zato što koriste tehnologije modernog doba kombinirajući ih sa starim, tradicionalnim znanjima. I tom kombinacijom stvara se nova, dodatna kvaliteta. A kvalitetan sadržaj je jedina stvar koja garantira mediju opstanak na duge staze. 

Mijenjaju li se s digitalizacijom medija i modeli poslovanja tih istih medija?

Teško pitanje na koje nema jednoznačnog odgovora. Svaki medij tu traži svoj put, univerzalni recept ne postoji jer dio poslovanja ovisi o području, kulturi, navikama, samoj suštini pojedinog medija. U sljedećim godinama taj način, da svaki medij traži svoj put poslovanja isprobavajući i kombinirajući različite metode će se nastaviti.

Digitalizacija medija otvara i veće mogućnosti za oglašivače, zar ne? Činjenica da dok gledamo televizor, za vrijeme reklamnog bloka gledamo u ekran svog mobilnog uređaja gdje također nailazimo na oglase.

Da. No, na kraju se sve ipak svodi na to da je kvalitetan sadržaj onaj koji dovodi publiku na duge staze.

Kvalitetan sadržaj osigurava povjerenje publike, u svijetu u kojem je povjerenje općenito poljuljano, a povjerenje publike garantira da će ona odvojiti svoje vrijeme za konzumaciju medija, odnosno sadržaja koji medij nudi.

Oglašavači imaju, točno, bezbroj mogućnosti, no to ne znači da je svaka od tih mogućnosti dobra za njih.

Platforma za digitalnu transformaciju

Što digitalizacija znači za krajnjeg korisnika, a što za zaposlenike medija?

Dostupnost sadržaja u svakom trenutku i na svakom mjestu u svijetu. Zaposlenicima donosi nove izražajne mogućnosti, mnogo, mnogo, mnogo veću publiku, te dvosmjernu komunikaciju.

Kako Digital Takeover podiže svijest o važnosti digitalnog društva u cjelini?

Upravo time, mijenja ustaljene načine razmišljanja, predrasude, te potiče na postavljanje pitanja i razmišljanje van okvira na koje smo do sada navikli.

Kako se 24sata odlučio biti organizator svojevrsne transformacije domaće digitalne scene? I što nas očekuje na ovogodišnjem Digital Takeoveru?

Digital Takeover je puno više od same konferencije, to je platforma na kojoj aktivno sudjeluju stručnjaci iz područja digitala. U posljednje tri godine postao je najrelevantnija platforma za digitalnu interakciju u sferi biznisa, trendova, marketinškog oglašavanja i transformacije.

Na ovogodišnjoj konferenciji govorit će neki od najvećih svjetskih stručnjaka i predavača u sferi digitalne transformacije i budućih trendova u poslovanju.

Vodeći švedski brend ekspert Johan Ronnestam, osnivač Native Advertising Institutea Jesper Laursen, Nenad Filipović, stručnjak za digitalnu transformaciju i direktor korporacijskih obrazovnih programa IEDC – Poslovne škole Bled, koja je ove godine ekskluzivni edukacijski partner konferencije, Dr. Kjell A. Nordstrom, jedan od najutjecajnijih svjetskih mislilaca današnjice i koautor svjetskog bestselera “Funky Business“.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads