Barijera zvana JEZIK?

barijera-zvana-jezik
Jeste li se ikada našli u situaciji da zamuckujete ili čak zanijemite jer se niste mogli sporazumjeti na stranom jeziku? Da bismo izbjegli takve sramotne scenarije bilo bi dobro obnoviti svoje znanje nekog jezika prije nego odemo u neku stranu zemlju. Ma čak i ako ne idemo nikamo, dobro je izbrusiti ono što već znamo ili, još bolje, naučiti neki novi jezik…

Razgovarala: Lana Milčec
Foto: Zlatko Pavelić

U razgovoru s ravnateljicom Centra za strane jezike u Vodnikovoj, Nedjeljkom Batinović, saznali smo koliko poznavanje stranog jezika može pomoći u poslovanju, koje metode se primjenjuju pri učenju stranih jezika i koji su programski noviteti trenutno natraženiji na tržištu.

Centar za strane jezike Vodnikova iduće godine slavi svoju 65 obljetnicu rada. Nakon šest i pol desetljeća skupili ste mnogo iskustva na području učenja stranih jezika. Mogli bismo reći da ste ušli u treću dob, u dob mudrosti. Što biste izdvojili u svojem dosadašnjem radu?
Mnogo je toga. To je cijela jedna povijest učenja stranih jezika. Vodnikova je prva škola u Europi koja je od samoga početka, davne 1952., počela primjenjivati tada novu metodu učenja stranih jezika – audiovizualnu metodu – koja je bila novost u cijelome svijetu.

Nedugo zatim, od 1953. nadalje, Vodnikova je 10 godina organizirala stručne seminare za profesore iz svih europskih zemalja, čak iz Rusije i Turske, koji su ovdje, u Hrvatskoj, stjecali znanje o toj novoj metodi. Godine 1962., slijedom natječaja UN-a, Vodnikova je bila izabrana kao škola koja će audiovizualnu metodu učenja prenijeti na egipatska sveučilišta, gdje je troje naših profesora boravilo i radilo šest mjeseci.

Koliko bi ljepšu sliku ostavljali djelatnici u turizmu kada bi svojim gostima mogli i ispričati nešto o ljepotama Hrvatske i slično, kada bi mogli slobodnije komunicirati.

 

Još uvijek imamo magnetofon koji smo 1952. godine dobili od Sveučilišta Georgetown iz SAD-a, kao i sve kasnije generacije magnetofona, kasetofona, dia-projektora i ostalih audiovizualnih nastavnih pomagala. Zatim su došli CD playeri, a danas su u uporabi suvremena nastavna pomagala – računalna oprema, projektori itd. Centar je tijekom svoga postojanja objavio više od 80 udžbenika stranih jezika, čiji su au- tori profesori Centra, i koji su listom dobivali izvrsne ocjene od Ministarstva obrazovanja.

Centar je već više od 50 godina škola suradnica Sveučilišta u Zagrebu. Naime, studenti stranih jezika Filozofskog fakulteta stječu u Centru stručna znanja i polažu stručni dio ispita iz predmeta metodika nastave stranih jezika, uz stručnu pomoć svojih mentora – iskusnih profesora Vodnikove koje mentorima imenuju katedre stranih jezika Filozofskog fakulteta.

Vi ste i najstarija škola za učenje stranih jezika u cijeloj Europi. Što taj status, ali i ova obljetnica znače za vas? Smatrate li se brendom?
Činjenica da smo najstarija škola stranih jezika u Europi sama po sebi jamči kvalitetu, jer se bez kvalitetnog profesionalnog rada doista ne bismo mogli tako dugo održati na tržištu, na kojemu posljednjih dvadeset pet godina djeluje više stotina škola stranih jezika.

barijera-zvana-jezik

Postići visoku razinu profesionalnosti, kvalitete rada i izvrsnost moguće je samo ako neprestano pratimo trendove na području naše struke, ako smo uvijek spremni primjenjivati najnovija dostignuća s područja metodike nastave stranih jezika, ako ulažemo u stručno usavršavanje svojih profesora, u dobre nastavne materijale i suvremenu opremu. Mislimo da Vodnikova jest brend i da je svoj status postigla i održala predanim radom i uvijek modernim pristupom učenju stranih jezika.

KAKO NAUČITI STRANI JEZIK

Kakve sve programe nudite i koliko su se oni mijenjali tijekom ovih 65 godina?
Tijekom ovih 65 godina događale su se promjene u metodici nastave stranih jezika, a Vodnikova je uvijek bila spremna implementirati u svoj rad sve pozitivne novine s toga područja. Primjerice, do kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća bilo je gotovo zabranjeno izreći i jednu hrvatsku riječ na nastavi bilo kojeg stranog jezika.

Zatim se došlo do spoznaje da je najvažnije komunicirati, da je čak prevođenje korisno, kao i neke druge novine, pa je na kraju prihvaćeno primjenjivati sve oblike rada koji se pokažu korisni za što bolje usvajanje gradiva i stjecanje znanja. Godine 2001., kada je Vijeće Europe donijelo program nazvan Zajednički europski referentni okvir za jezike, svoje smo programe uskladili s tim programom.

Danas, u ovome globaliziranom svijetu, jednostavno nije moguće ni uspješno poslovati ni napredovati bez dobrog znanja barem dva strana jezika.

 

Zatim je u Hrvatskoj, 2007., donesen Zakon o obrazovanju odraslih, kojim su i u Hrvatskoj stupnjevi Vijeća Europe prihvaćeni kao službeni stupnjevi znanja stranih jezika. Slijedom toga Zakona, Centar je osnovao ustanovu SVIJET JEZIKA, koja je, prva u Hrvatskoj, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobila akreditaciju za svoje programe učenja za 7 stranih jezika: engleski, njemački, francuski, talijanski, špa- njolski, ruski i hrvatski.

Svjedodžba stečena slijedom ovih programa javna je isprava, koja se unosi u e-radnu knjižicu.

Naši programi učenja uključuju i programe poslovnoga jezika, specijalizirane programe jezika struke (za informatičare i inženjere, za hotelijere i ugostitelje, za liječnike i studente medicine, za medicinske sestre i ostalo medicinsko osoblje, za dentalnu medicinu, za diplomaciju itd.).

barijera-zvana-jezik

Tko su predavači?
Svi naši predavači nositelji su diplome profe- sora ili magistra stranih jezika koje predaju, te sudionici mnogih stručnih seminara i konferencija u Hrvatskoj i u zemljama čiji jezik predaju.

Da bi novi profesor počeo raditi u našoj školi, treba uspješno proći jezični intervju, potom hospitirati kod više iskusnih profesora na raznim stupnjevima učenja, pripremiti svoje ogledno predavanje (uz nadzor svoga mentora – iskusnog profesora Vodnikove), i to predavanje, od dva nastavna sata, uspješno održati pred tročlanim povjerenstvom.

Prema kojim metodama se uče strani jezici?
Metoda koju danas primjenjujemo zove se eklektička, što znači da, kao što sam već spomenula, u nastavi primjenjujemo sve pozitivne oblike rada s područja metodike nastave stranih jezika.

Koji su najučinkovitiji načini za učenje stranih jezika?
Naravno, najučinkovitiji način jest intenzivno učenje. Dinamikom od 9 nastavnih sati tjedno (3×3) svaki strani jezik moguće je vrlo dobro naučiti za dvije godine. No, to je danas većini ljudi naprosto nemoguće zbog nedostatka vremena i za takvu nastavu i za učenje kod kuće. Zato danas učenje, uz dinamiku od 4 nastavna sata tjedno, traje više godina.

barijera-zvana-jezikDa bi učenje bilo doista uspješno, potrebno je nastavu polaziti redovito, domaće zadaće pisati redovito, komunicirati bez straha od mogućih pogrešaka i biti što više izložen jeziku koji učite.

Kakva su vaša iskustva sa strancima koji žele naučiti hrvatski? Koliko ih je, kako im ide…?
Učiti hrvatski prilično je zahtjevno. Moramo imati na umu da materinski jezik većine ljudi koji uče hrvatski nije tako složen kao hrvatski – nema padeža, deklinacija, konjugacija itd., a neki jezici nemaju ni rodova. Kada imamo na umu da hrvatski jezik ima čak tri roda te da rodove nemaju samo imenice, nego i pridjevi, možemo zamisliti kako se osjeća učenik čiji jezik nema rodova ili koji nije nikada čuo za riječ padež.

Ipak, uz profesionalan rad i dobar pristup, većina uspijeva svladati gradivo upisanoga programa. Vodnikova je škola s dugogodišnjim iskustvom poučavanja hrvatskoga jezika, a ranih osamdesetih godina prva je objavila udžbenike za učenje hrvatskoga kao stranog jezika.

Godinama smo održavali ljetne tečajeve hrvatskoga za potomke naših iseljenika iz prekomorskih zemalja, zatim za strane studente – kandidate za upis na Sveučilište u Zagrebu, za mnoge dužnosnike i službenike stranih veleposlanstava, za pripadnike norveških vojnih snaga, za pripadnike američke vojske, studente Visoke ekonomske škole iz Gradišća, Austrije, za članove uprave i ostale djelatnike stranih tvrtki koje posluju u Hrvatskoj itd.

Metoda koju danas primjenjujemo zove se eklektička, što znači da u nastavi primjenjujemo sve pozitivne oblike rada s područja metodike nastave stranih jezika.

 

Svakoga semestra imamo ili individualne tečajeve hrvatskoga ili grupne, a posljednji su bili nedavno završeni tečajevi hrvatskoga za azilante, ljude podrijetlom iz raznih azijskih i afričkih zemalja.

JEZIK I POSLOVANJE

Koliko je jezik barijera u poslovanju, po vašem mišljenju?
Mislimo da danas, u ovome globaliziranom svijetu, jednostavno nije moguće ni uspješno poslovati ni napredovati bez dobrog znanja barem dva strana jezika. To osobito vrijedi za „male“ narode, kakav je hrvatski.

Koliko je poznavanje stranog jezika važno u turizmu?
Mislimo da je vrlo važno. No, nismo sigurni da su toga svi turistički djelatnici doista svjesni. Imamo osjećaj da neki misle kako je važno razumjeti što gost želi, primjerice, narudžbu i slično. Koliko bi ljepšu sliku ostavljali djelatnici u turizmu (ugostitelji, hotelijeri) kada bi svojim gostima mogli i ispričati nešto o ljepotama Hrvatske i slično, kada bi mogli slobodnije komunicirati.

Naši specijalizirani programi za hotelijere i ugostitelje nisu baš naišli na interes djelatnika s područja turizma. Prošloga smo semestra čak ponudili besplatnu radionicu za te djelatnike i nije bilo interesa. Možda je problem u tome što ti djelatnici doista rade u svako doba dana, u smjenama pa im i nije moguće polaziti tečaj koji se odvija uvijek u isto vrijeme tijekom tjedna.

barijera-zvana-jezik

Za turističke smo djelatnike tijekom devedesetih godina organizirali tjedno intenzivno učenje, sedam do osam sati dnevno, uz dva profesora od kojih je jedan izvorni govornik. Nastava se odvijala u jednom od dvoraca Hrvatskog zagorja, daleko od svakodnevne vreve i obveza, i bila je doista vrlo uspješna.

Što jedan Centar za učenje stranih jezika može ponuditi za ljude koji se bave turizmom?
Zbog problema koje sam već navela, osobito rada u smjenama, možemo ponuditi intenzivno učenje u trajanju od jedno tjedna, dakle, tečaj koji mi zovemo rezidencijalni zato što polaznici uče i borave na jednom mjestu – u jednom od dvoraca Hrvatskog zagorja, izolirani su od ostalih briga, uče intenzivno, i tijekom cijeloga dana komuniciraju na jeziku koji uče.

Jedan je poslodavac prije više godina omogućio ovakav oblik učenja za dvije grupe svojih radnika, od kojih je jedna učila engleski, a druga njemački. Svaka je grupa imala po jedan tjedni rezidencijalni tečaj svakoga mjeseca. Na kraju te školske godine svi su polaznici doista tečno govorili strani jezik koji su učili.

Koliko je u prosjeku vaših polaznika iz turističke djelatnosti?
Na ovo pitanje ne možemo precizno odgovoriti zato što taj podatak ne tražimo od svojih polaznika, koji nerado daju podatke o svojoj struci i poslodavcu.

Imate li neki feedback od stranaca koji se susreću s hrvatskim govornicima? Kakvi su Hrvati govornici stranih jezika?
Mnogi misle da nemaju dara za strane jezike, ali kada dođu u našu školu, mi ih vrlo brzo razuvjerimo i opet se dokaže da su Hrvati doista nadareni za učenje stranih jezika. Samo se trebaju osloboditi, a za to je potrebna posebna metoda, poseban pristup kada je riječ o odraslima.

Djeca se lako oslobode i govore bez problema. Postići takvu lakoću kod odraslih doista je umijeće, a naša je škola od samoga početka specijalizirana za poučavanje odraslih. Unatoč prilično lošim statističkim podacima, koji kažu da vrlo malen postotak Hrvata govori strane jezike, mislim da stranci, osobito u Zagrebu i u većim hrvatskim gradovima, stječu dobar dojam kada je riječ o našim govornicima stranih jezika.

Tags:

  • Show Comments (0)

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Ads